Priča o Alphabetu i SpaceX-u pokazuje koliko su veliki tehnološki igrači posljednjih deset godina gradili izloženost prema privatnim kompanijama koje danas nose goleme valuacije. Reuters je još 2015. izvijestio da su Google i Fidelity zajedno uložili oko milijardu dolara u SpaceX, pri čemu su zajedno dobili nešto manje od 10 posto udjela. Bloomberg je ovoga tjedna, pozivajući se na prijavu na Aljasci, naveo da je Google na kraju 2025. imao 6,11 posto vlasništva, što pri valuaciji od 2 bilijuna dolara implicira vrijednost veću od 120 milijardi dolara.
Alphabet bi zahvaljujući planiranom izlasku SpaceX-a na burzu mogao povećati svoju tržišnu vrijednost za više od 100 milijardi dolara. Vijest dolazi nakon objave prema kojoj je Google na kraju 2025. držao 6,1 posto udjela u toj kompaniji.
Udio je otkriven u novoj prijavi podnesenoj ovoga tjedna na Aljasci, gdje tvrtke moraju prijaviti ako posjeduju najmanje 5 posto udjela. Samo su Google i osnivač Elon Musk, s udjelom od 40 posto, objavili svoje udjele u SpaceX-u. Ipak, više drugih kompanija i pojedinaca također bi moglo zaraditi milijarde od izlaska na burzu.
SpaceX je ovoga mjeseca predao dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu, što bi kompaniju moglo vrednovati na 1,75 bilijuna dolara. Neki medijski izvještaji navode, međutim, da cilja valuaciju veću od 2 bilijuna dolara.
Nakon Muskova poteza da u veljači spoji SpaceX s xAI-jem, Alphabetov je udio razvodnjen na oko 5 posto, što bi pri burzovnoj valuaciji od 2 bilijuna dolara vrijedilo oko 100 milijardi dolara. Google je prvi put uložio u SpaceX 2015., u krugu financiranja od milijardu dolara pri valuaciji od 10 milijardi dolara, zajedno s Fidelity Investmentsom.
Google nikada nije javno otkrio veličinu svojeg vlasničkog udjela u SpaceX-u, ali je u financijskim izvještajima objavljivao nerealizirane dobitke iz udjela u privatnim kompanijama. U prvom tromjesečju 2025. Alphabet je zahvaljujući svojem udjelu u SpaceX-u povećao dobit za 8 milijardi dolara.
Priča o Alphabetu i SpaceX-u pokazuje koliko su veliki tehnološki igrači posljednjih deset godina gradili izloženost prema privatnim kompanijama koje danas nose goleme valuacije. Reuters je još 2015. izvijestio da su Google i Fidelity zajedno uložili oko milijardu dolara u SpaceX, pri čemu su zajedno dobili nešto manje od 10 posto udjela. Bloomberg je ovoga tjedna, pozivajući se na prijavu na Aljasci, naveo da je Google na kraju 2025. imao 6,11 posto vlasništva, što pri valuaciji od 2 bilijuna dolara implicira vrijednost veću od 120 milijardi dolara. Reuters je 1. travnja objavio i da je SpaceX povjerljivo predao dokumentaciju za IPO, uz moguću valuaciju višu od 1,75 bilijuna dolara. Time bi potencijalni izlazak na burzu postao jedna od najvećih javnih ponuda u povijesti američkog tržišta kapitala.
Alphabet je već u travnju 2025. prijavio oko 8 milijardi dolara nerealizirane dobiti povezane s jednom privatnom investicijom, za koju su Bloomberg i drugi mediji naveli da se odnosi upravo na SpaceX. Za Alphabet to nije samo financijska dobit na papiru, nego i potvrda strategije ranih ulaganja u platforme koje mogu redefinirati više tržišta odjednom, od satelitskog interneta do lansirnih usluga i svemirske infrastrukture. Za ulagače je posebno zanimljivo to što SpaceX danas više nije samo raketna tvrtka, nego i operator Starlinka, odnosno jedne od najvažnijih komercijalnih satelitskih mreža na svijetu.
U tom smislu potencijalni IPO ne bi imao težinu samo za svemirski sektor, nego i za digitalnu infrastrukturu, telekom i AI, jer se satelitske mreže sve češće promatraju kao dio šire računalne i komunikacijske platforme. Ako do izlaska na burzu doista dođe u 2026., Alphabet bi mogao dodatno pokazati koliko vrijednosti veliki tehnološki konglomerati drže izvan vlastitih temeljnih bilanci. Ujedno bi takav razvoj događaja pojačao interes tržišta za druge velike privatne tehnološke tvrtke koje još nisu uvrštene na burzu.
OpenAI pretvara sigurnosno testiranje u agentni proces s Daybreakom nije samo još jedna objava iz globalnog tehnološkog ciklusa, nego signal smjera u kojem se security tržište razvija u idućem razdoblju.
Prema OECD-u, aktualni AI modeli uglavnom se nalaze između razine 2 i 3, što znači da postižu vrlo dobre rezultate u jezičnim i pojedinim kognitivnim zadacima, ali i dalje pokazuju slabosti u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i kritičkom razmišljanju.
Europska unija službeno je potvrdila značajnu izmjenu u dinamici implementacije Akta o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act). Prema novom sporazumu postignutom u sklopu paketa Omnibus VII, rok za usklađivanje visokorizičnih AI sustava – onih koji se koriste u kritičnoj infrastrukturi, obrazovanju, zapošljavanju i biometriji – pomaknut je s kolovoza 2026. na 2. prosinca 2027. godine.
