SDP se zaigrao s 5G

SDP se zaigrao s 5G

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Zvane Brumnić podnio je  Gradskoj skupštini, Prijedlog zaključka o baznim stanicama telekomunikacijske infrastrukture i uvođenju 5G tehnologije kako bi ušao u proceduru za iduću sjednicu.

U predloženom Zaključku SDP traži da Gradska skupština izrazi nezadovoljstvo načinom rekonstrukcije i nadogradnje na 5G mrežu na lokacijama koje nemaju uporabnu dozvolu te da zaključi da je takva nadogradnja nezakonita. Također istim Zaključkom se traži od teleoperatera da obustave testiranja 5G mreže na svim lokacijama gdje je takva oprema postavljena te da poštuju sve zakonske regulative i procedure kao i odluke i propisane kriterije lokalne samouprave. Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zadovoljavanju zahtjeva za zaštitu ljudskog zdravlja te zaštite prostora i očuvanju okoliša.

SDP traži da Gradska Skupština zabrani rekonstrukcije i nadogradnju na 5G mrežu, na svim lokacijama, baznih stanica koje nemaju uporabnu dozvolu, odnosno nisu postavljene sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17), koji u svom Članku 1. propisuje da se iste ne smiju projektirati, graditi i izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.

Međutim, točno je da spomenuti članak Pravilnika propisuje da se jednostavne građevine/radovi ne smiju projektirati, graditi i izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu, međutim iz SDP-.a prešućuju da navedeno, naravno, podrazumijeva da su prostorni planovi izrađeni u skladu s relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima i kao takvi zakoniti.

Nadalje, kako ističu u SDP-u Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14), čl.25 propisuje jedinicama lokalne samouprave obavezu planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI), na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.

Međutim, nije baš tako.

 

Točno je i da je stavkom 2. članka 25. ZEK-a propisano gore navedeno. No izostavljene su dvije važne okolnosti:

  1. Stavkom 3. istog članka propisano je sljedeće: „U postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti prethodno mišljenje Agencije kojim se potvrđuje da se dokumentom prostornog uređenja uređuje gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i pravilnicima iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona. Agencija donosi prethodno mišljenje u skladu s mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koja se propisuju uredbom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Agencije.“

Spomenuta Uredba Vlade (Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 131/2012, 92/2015) propisuje da se

(i)            antenski prihvati, koji se postavljaju na postojeće građevine, ne planiraju dokumentima prostornog uređenja (članak 5. stavak 9 Uredbe), te da su

(ii)           jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne uskladiti odredbe dokumenata prostornog uređenja iz svog djelokruga s odredbama ove Uredbe prigodom njihove prve izrade, ili prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna nakon stupanja na snagu ove Uredbe (članak 13. stavak 1. Uredbe), odnosno da će se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjivati Uredba (članak 13. stavak 2.).

Odredbe navedene Uredbe se ne uzimaju u obzir prilikom donošenja dokumenata prostornog uređenja! Upravo suprotno odredbama spomenute Uredbe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom donošenja dokumenata prostornog uređenja, pa tako i Grad Zagreb GUP-om, neosnovano i protivno istoj Uredbi - dakle nezakonito, kako se i dolje navodi, propisuje kriterije za postavljanje baznih stanica.

  1. Uvijek i bez iznimke prilikom postavljanja baznih stanica (dakle, i antenskih prihvata i antenskih stupova) zadovoljavaju se zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja. Naime, dopuštene razine elektromagnetskih polja, kao i izvori elektromagnetskih polja za koje je obvezna dozvola Ministra zdravstva određeni su Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14, 59/16, 31/19; dalje u tekstu: „Pravilnik“), u skladu sa Zakonom o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN 91/10, 114/18). Pravilnik se primjenjuje na izvore elektromagnetskih polja pri njihovom projektiranju, stavljanju u uporabu i tijekom uporabe.  Jedan od izvora elektromagnetskih polja podložnih odobrenjima Ministarstva zdravstva su upravo tzv. bazne stanice. Dakle, prije postavljanja bazne stanice potrebno je zatražiti suglasnost Ministarstva zdravstva za postavljanje izvora elektromagnetskih polja. Uvjet za dobivanje suglasnosti je izrada elaborata o očekivanim razinama elektromagnetskog polja u okolini izvora, koje moraju biti unutar propisnih granica. Nakon puštanja izvora elektromagnetskog polja u rad provodi se kontrola i vrši se prvo mjerenje kojim se mora dokazati da su stvarne razine elektromagnetskog polja unutar dozvoljenih ograničenja. Na temelju valjanog prvog mjerenja Ministarstvo zdravstva izdaje odobrenje za uporabu izvora elektromagnetskog polja. Tijekom rada izvora elektromagnetskog polja vlasnik istoga je dužan svake dvije godine osigurati novo mjerenje razina elektromagnetskog polja i rezultate dostaviti Ministarstvu zdravstva. Dopuštene razine elektromagnetskih polja određene Pravilnikom (kojeg donosi Ministarstvo zdravstva koje se ustrojava s ciljem zaštite, unapređenja i očuvanja zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije!) u funkciji su zaštite ljudi u javnom području i području povećane osjetljivosti pa su tako Pravilnikom propisane granične razine na javnom području te posebno granične razine na području povećane osjetljivosti  s najstrožim vrijednostima za predviđenu izloženost tijekom cijelog dana. Nadalje, Pravilnikom je jasno određeno i što se smatra javnim područjem, a što područjem  povećane osjetljivosti. Tako je člankom 2. stavkom 1. točkom 22. Pravilnika jasno definirano da su područja povećane osjetljivosti „zgrade stambene i poslovne namjene, škole, ustanove predškolskog odgoja, rodilišta, bolnice, domovi za starije i nemoćne, smještajni turistički objekti te dječja igrališta“. Sve gore navedeno, u vidu informacija, također je dostupno javnosti na stranicama Ministarstva zdravstva.

Dakle, zaključno, zaštita ljudskog zdravlja osigurana je propisima Republike Hrvatske. Stoga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu ovlaštene u svom samoupravnom djelokrugu propisivati dodatna prostorna ograničenja u tzv. funkciji zaštite zdravlja stanovništva. Takvim ograničenjima, koja nemaju niti znanstveno niti pravno uporište,  prostorno se planira i upravo ograničava razvoj elektroničke komunikacijske mreže i infrastrukture kao infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, suprotno odredbama ZEK-a na koje se pozivaju. Drugim riječima, a s obzirom na to je zdravlje stanovništva zaštićeno na gore opisani način, svrha spornih odredbi dokumenata prostornog uređenja nije i ne može biti u funkciji zaštite zdravlja stanovništva, niti su ovlasti jedinica lokalne samouprave u konkretnom slučaju u ravnoteži s općim interesom.

 

U SDP-u nadalje napominju da je Grad Zagreb je to učinio i u članku 44. GUP-a propisao je kriterije za postavljanje baznih stanica. Grad Zagreb iskoristio je svoje ovlasti iz čl.19 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15) te čl. 4. Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (NN 14/1997-95), te Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/2014, NN 31/2019-627) koji u članku 19. daje mogućnost određivanja granica zračenja odredbom: “Ako za pojedine izvore elektromagnetskih polja postoji posebni propis koji određuje razinu emitiranih elektromagnetskih polja, tada pri stavljanju na tržište i/ili uporabu, taj izvor mora biti u skladu s tim propisom”.

Međutim niti to baš nije tako. Osim što su kriteriji za postavljanje baznih stanica propisani GUP-om nezakoniti uslijed gore navedenoga, ovlasti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti u ravnoteži s općim interesom svih građana RH. Navedeno stajalište zauzima i Ustavni sud  u rješenju U-II-2392/2014, donesenom 27. ožujka 2018. godine, a u kojem se eksplicitno navodi da „Ustavom osigurane ovlasti jedinice vlasti lokalne samouprave moraju biti u ravnoteži s općim interesom svih građana i građanki Republike Hrvatske“.

 

U SPD-u dalje tvrde. No, Kriteriji propisani za postavljanje baznih stanica propisani člankom 44. GUP-a se krše, bazne se stanice masovno postavljaju bez potrebne dokumentacije te rade bez uporabnih dozvola i sada se takva, pravno gledano, nelegalna infrastruktura, nadograđuje opremom za 5G mrežu. Osim toga, na više lokacija u Zagrebu započelo je testiranje 5G mreže prema privremenoj dozvoli HAKOM-a (iako još nisu dodijeljene koncesije za frekvencijski spektar). O tim testiranjima nije obaviještena lokalna samouprava, niti je zatražena ikakva dozvola.

Dozvole za to izdaje HAKOM. Ali o tome u idućem tekstu.

Članak 44. GUP-a također propisuje dozvoljene razine jakosti električnog polja te ukupnu gustoću toka snage. U Belgiji su dopuštene vrijednosti mnogo više nego u Zagrebu no ipak je Vlada Regije Bruxelles zaustavila uvođenje 5G mreže. Njihova ministrica za okoliš, Celine Fremault je izjavila “građani Bruxellesa nisu zamorci čije se zdravlje može prodati za profit“ . Nema razloga da Zagreb uvodi 5G prije Bruxellesa te dopusti stavljanje 5G opreme na nelegalnu infrastrukturu.

Niti to nije točno. I to je regulirano Zakonom o elektroničkim komunikacijama o čemu opet u idućem tekstu. Tome treba dodati da grad Beč investira 20 milijuna eura u izgradnju 5G mreže.

I dalje iz SDP-a kažu da direktiva EU 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, ne dovodi u pitanje mogućnost uvjetovanja postavljanja na javnoj infrastrukturi (javne zgrade, stupovi, semafori) antena i baznih stanica male snage posebnim dozvolama. No, takva se infrastruktura se ne može postavljati mimo kriterija propisanih od strane Grada Zagreba. Kako bi se reguliralo postavljanje opreme za 5G mrežu u Zagrebu Klub zastupnika SDP-a predložio je usvajanje Zaključka o baznim stanicama telekomunikacijske infrastrukture i uvođenju 5G tehnologije.

 

Opet su se malo zaigrali, ali o tome u idućem tekstu, a neka angažiraju i svoje stručnjake da prouče malo cijelu materiju.

Još iz kategorije

Na tržištu elektroničkih komunikacija rastu ulaganja i prihodi

Na tržištu elektroničkih komunikacija rastu ulaganja i prihodi

07.12.2021.

U prvih devet mjeseci 2021. na tržištu elektroničkih komunikacija nastavljen je trend rasta ukupnih ulaganja koja su veća za 16 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. U nepokretnoj mreži zabilježen je značajan porast ulaganja u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu od 127 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Privatne mobilne mreže nastavljaju s povećanjem potrošnje na opremu

Privatne mobilne mreže nastavljaju s povećanjem potrošnje na opremu

05.12.2021.

Poboljšane mogućnosti 5G mreža potaknule su entuzijazam i svijest o privatnim mobilnim mrežama pa samim time doveli godišnju potrošnju na mrežni hardver i usluge do gotovo 12 milijardi američkih dolara na globalnoj razini, navodi Juniper Research.

Potrošnja podatkovnog prometa povećala se gotovo 300 puta od 2011.

Potrošnja podatkovnog prometa povećala se gotovo 300 puta od 2011.

03.12.2021.

Ericsson je u najnovijem izvješću otkrio da se potrošnja podatkovnog prometa povećala gotovo 300 puta od 2011., kad je objavljen prvi kompanijin Mobility Report. A razlozi za takvo povećanje su podosta logični.