S dolaskom 5G mreža fokus hakera bit će još snažniji na IoT uređajima

S dolaskom 5G mreža fokus hakera bit će još snažniji na IoT uređajima

Foto: DepositPhotos

Internet stvari (IoT) svakako jest u naletu i bit će u još većem kad mobilne mreže pete generacije (5G) postanu standard, no treba gledati i drugu stranu prema kojoj su IoT uređaji iznimno ranjivi. Dapače, oni su na vrhu liste prioriteta uređaja koje treba napasti, prema izvještaju od strane F5 Labs.

Potvrđuju to brojni napadi u prošloj godini, u kojima je najviše patila Španjolska. Čak 80 posto svih IoT napada zbili su se u njoj, a potom tek slijede Rusija, Mađarska, Sjedinjene Američke Države i Singapur. Ni Kina nije imuna, 15 posto napada zbilo se na njenom teritoriju i sve skupa izniman je dokaz koliko su IoT uređaji ranjivi i cyber kriminalcima zanimljivi.

U vrijeme kad vrebaju Mirai inačice, masovni DDoS napadi i sve ostale otprije poznate metode hakiranja, jasno da IoT ne smije biti u obliku kakav ima trenutno. I ptice na grani to znaju, ali jednostavno postoji previše prepreka u praksi, koje onemogućavaju zainteresirane strane da nešto promjene na bolje.

Jer, do 2020. godine će na mreži biti oko 20 milijardi "pametnih" uređaja i netko to sve treba kontrolirati tako da djeluju baš kako treba, da budu korisni, da ljudi kojima služe ne budu u nikakvoj opasnosti od raznih cyber napada, ali i da se mreža ne ruši svako malo jer standardi ne postoje i uređaji različitih proizvođača nisu međusobno kompatibilni. Kako to promijeniti?

Operateri moraju s proizvođačima utvrditi sve detalje, mora se znati na koji način će se usluga naplaćivati, na koji način će se unaprijediti infrastruktura, kako će korisnici biti zaštićeni. No standardi su bitni i da bi proizvođači mogli raditi uređaje kompatibilne jedni s drugima i da ne bismo bili u situaciji u kakvoj je trenutno svaki Apple korisnik.

Zamislite situaciju u kojoj želimo povezanost uređaja, a oni mogu komunicirati samo ako su iste marke. Time bi se cijenama manipuliralo i podizalo ih u nebesa, kao što radi Apple. U svijetu gdje postoji otvorenost potrebno je omogućiti nekome da ima Mac računalo, Samsung pametni telefon, Sony televizor, Windows tablet, LG klimu, NEST termostat, Electrolux mikrovalnu... Sve što želi i u svim kombinacijama.

Danas već uređaji komuniciraju u vlastitim ekosustavima, no sve je više proizvođača koji svoje ekosustave otvaraju i drugim proizvođačima jer jedni su dobri u sferi pametnih telefona, drugi u sferi rasvjete, treći kod upravljanja sustavima grijanja i hlađenja i ma što tko o dnjih mislio nitko nije dobar baš u svemu.

Još iz kategorije

Optima Telekom ostvarila rast prihoda 1,5 posto i dobiti 19,9 posto u 2018

Optima Telekom ostvarila rast prihoda 1,5 posto i dobiti 19,9 posto u 2018

16.02.2019. komentiraj

Optima Telekom je u odnosu na prethodnu godinu ostvarila za 10,5 posto veći prihod, dok EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) prije jednokratnih stavki bilježi povećanje od 19,9 posto. Na razini četvrtog kvartala, u usporedbi s prethodnom godinom, Grupa Optima Telekom je poboljšala EBITDA-u prije jednokratnih stavaka za značajni 50,4 posto.

Ivan Bartulović imenovan članom Uprave za ljudske resurse HT-a

Ivan Bartulović imenovan članom Uprave za ljudske resurse HT-a

15.02.2019. komentiraj

Nadzorni odbor HT-a imenovao Ivana Bartulovića članom Uprave za ljudske resurse, na razdoblje od tri godine s početkom od 1. ožujka 2019. Ivan Bartulović dolazi iz A1 Grupe, gdje je od 2016. godine bio član Leadership tima i glavni direktor za ljudske potencijale i korporativne komunikacije za poslovne segmente u Hrvatskoj i Makedoniji.

Hrvatski Telekom zabilježio rast prihoda i dobiti 22,9 posto u 2018. uz dividendu od 10 kuna po dionici

Hrvatski Telekom zabilježio rast prihoda i dobiti 22,9 posto u 2018. uz dividendu od 10 kuna po dionici

15.02.2019. komentiraj

Najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom u prošloj poslovnoj godini ostvario je rast prihoda 0,4 posto na 7,783 milijardi kuna, bez učinka Crnogorskog Telekoma prihodi su rasli 0,6 posto. Istovremeno dobit prije kamata oporezivanja amortizacije i deprecijacije (EBITDA) iznosila je 3,186 milijardi kuna uz rast od 1,5 posto uz EBITDA maržu od 40,9 posto što je 0,5 postotnih poena više nego u 2017. godini.