Obuljen: Raspisivanje natječaja u drugoj polovici 2020. godine, nekoliko modela za raspodjelu frekvencija u igri

Prava komercijalizacija 5G mreža krenut će potkraj sljedeće godine, potvrdio je u velikom intervjuu za ICTbusiness.info Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a domaćeg telekomunikacijskog regulatora. Prema njegovim riječima kao uvod u raspisivanje tendera za radiofrekvencijski spektar za 5G mreže u tijeku je javni poziv svima o uvjetima i načinima dodjele, kako o zemljopisnoj (nacionalno/regionalno/lokalno) tako i o frekvencijskoj alokaciji raspoloživog radiofrekvencijskog spektra.

Pokrenuta je i zajednička inicijativa triju postojećih operatora u mrežama pokretnih komunikacija, koordinirana kroz HUP, kojoj je cilj stvaranje uvjeta za što brži razvoj 5G mreža u Hrvatskoj, ističe Obuljen i dodaje da je moguć i model sličan austrijskom gdje je dražba provedena tako da je na cijenu spektra dan popust ako se operatori obvežu na bržu izgradnju mreže.

Kada se očekuje raspisivanje natječaja / aukcija za 5G radiofrekvencijske spektre te kakva bi mogla biti cijena?

Raspisivanje natječaja očekuje se u drugoj polovici 2020. godine. Trenutačno je u tijeku javni poziv u kojem HAKOM želi prikupiti što je moguće više stavova svih dionika na tržištu o uvjetima i načinima dodjele, kako o zemljopisnoj (nacionalno/regionalno/lokalno) tako i o frekvencijskoj alokaciji raspoloživog radiofrekvencijskog spektra. Istovremeno, pokrenuta je i zajednička inicijativa triju postojećih operatora u mrežama pokretnih komunikacija, koordinirana kroz HUP, kojoj je cilj stvaranje uvjeta za što brži razvoj 5G mreža u Hrvatska.

Važan dio tih razgovora pri tome predstavlja cijena radiofrekvencijskog spektra te će o njihovom ishodu djelomično ovisiti kako će ona biti određena.  Naš je stav da Republika Hrvatska te cijene treba postaviti tako da omogući investicijski potencijal operatora koji će omogućiti nastavak razvoja pokretnih komunikacija i držanje koraka s najrazvijenijim članicama EU-a.

Naše 4G mreže su izvrsne kad gledamo prosjek EU-a i ne vidimo razlog zašto bi trebalo biti drugačije kada je u pitanju 5G, a posebno jer će 5G mreže biti jedan od temeljnih preduvjeta za daljnji razvoj digitalizacije svugdje u svijetu i svako zaostajanje će imati izravan učinak i na budući gospodarski rast. HAKOM u ovom trenutku predlaže dražbu kao način dodjele frekvencija, ali će se konačna odluka donijeti tek nakon što čujemo mišljenja svih zainteresiranih. Moguć je i model sličan austrijskom gdje je dražba provedena tako da je na cijenu spektra dan popust ako se operatori obvežu na bržu izgradnju mreže. U svakom slučaju, nećemo donijeti definitivnu odluku do završetka javnog poziva. Cijena koju HAKOM naplaćuje za financiranje upravljanja radiofrekvencijskim spektrom kontinuirano će se smanjivati proporcionalno daljnjoj dodjeli spektra jer se istovremeno neće značajno povećavati troškovi.

Na kojim se frekvencijama očekuje prva izgradnja i kada bi ona mogla započeti?

Izgradnja će započeti nakon provedene dodjele frekvencija što će značiti i da je već obavljen nedavno započeti prelazak s DVB-T sustava na DVB-T2 koji završava krajem lipnja. To je važno ne samo radi omogućavanja emitiranja televizijskih programa veće kvalitete u HD formatu nego i zbog druge digitalne dividende i ispunjavanja obveza koje imamo kao država članica EU-a. Druga digitalna dividenda, to jest frekvencijsko područje 700 MHz prenamijenit će se za usluge u pokretnim komunikacijama, prvenstveno za mobilni širokopojasni Internet.

Niske frekvencije poput 700 MHz su pogodne za pokrivanje velikih područja pa će se koristiti za slabije i rijetko naseljena područja i omogućit će još brži mobilni Internet u ruralnim područjima. Pravi početni razvoj 5G mreže odvijat će se u frekvencijskom području 3.6 GHz. Tu na raspolaganju imamo 400 MHz, od 3,4 do 3,8 GHz, uz dio spektra za koji postoje izdane regionalne dozvole do 2023. godine, međutim HAKOM će se pobrinuti da svaki od operatora može svojim korisnicima osigurati veliki kapacitet, tj. brzinu veze. Te frekvencije će se koristiti u gušće naseljenim područjima, odnosno svugdje gdje je potrebno osigurati povećani kapacitet.

Hoće li HAKOM požuriti državu i potaknuti skoro raspisivanje natječaja/aukcija jer u ovom trenutku telekomima se zapravo ne žuri jer će komercijalizacija biti dugotrajna?

Hrvatska je članstvom u EU preuzela ne samo prava nego i obveze koje se tiču jednako svih država članica. Dodjela radiofrekvencijskog spektra i implementacija mreža 5. generacije je upravo takva obveza i HAKOM kao neovisno regulatorno tijelo neće dozvoliti da Hrvatska kasni jer frekvencije nisu bile dodijeljene u propisanim rokovima ili spektar nije bio na vrijeme prenamijenjen za pokretne komunikacije. Što se tiče komercijalizacije, nakon dodjele spektra ona će odmah krenuti.

Zato i postoje obveze svih država da do kraja 2020. imaju identificiran barem jedan „5G grad“ u kojem bi krenula komercijalna uporaba, a do 2025. da 5G mreže pokrivaju sva veća gradska područja i glavne prometne pravce. Vlada Hrvatska bi uskoro trebala donijeti odluku o hrvatskom 5G gradu te je za očekivati kako će to ujedno biti i prva lokacija na kojoj će mreža zaživjeti komercijalno.

Hoće li HAKOM potaknuti komercijalizaciju traženjem da cijene radiofrekvencijskog spektra budu niže?

U cijeni spektra ključne su godišnje naknade koje operatori uplaćuju u državni proračun. One predstavljaju operativne troškove za operatore, a što su ti troškovi niži i ukupni operativni troškovi su manji te investicijski potencijal raste. Ako se sadašnje cijene frekvencijskih naknada smanje operatori će moći povećati investicije u gradnju mreža i pružanje novih usluga, što znači i bolju povezivost i bržu digitalizaciju Hrvatske.

Mislim da više nikome nije potrebno posebno objašnjavati da je digitalna ekonomija jedan od najvećih pokretača rasta čitavog gospodarstva i da će one zemlje koje su digitalno naprednije biti i ukupno naprednije u odnosu na one koje zaostaju. Zato se HAKOM zalaže da se naknade primjereno smanje, ali to nije u našoj nadležnosti i vjerujemo se će se o tome voditi računa prilikom donošenja odluke.

Koje su po vama ključne usluge koje ćemo imati na 5G na početku?

Na samom početku prosječan korisnik neće vidjeti neku veliku razliku u odnosu na 4G mreže. Imat će brži i pouzdaniji Internet, ali ključ leži u stvaranju ekosustava za čitavo društvo, u prvom redu za  gospodarstvo. Osim brzine, 5G mreže će imati manju latenciju-kašnjenje, što omogućava čitav niz novih primjena uključujući i autonomnu vožnju.

Omogućit će spajanje puno većeg broja uređaja na mrežu što će nas dovesti do pravog Interneta stvari, a onda ubrzo i do interneta svega - gotovo sve što bude imalo smisla spojiti na Internet i na neki način automatizirat će biti spojeno. Ne treba zaboraviti i tzv. „network slicing“, što će značiti integraciju mnogih današnjih servisa u 5G mrežu na učinkovitiji i jeftiniji način.

Ono u čemu vidim pravu priliku je razvoj nekih novih usluga o kojima je u ovom trenutku teško govoriti. Zato smo i naša prva dva 5G dana koncipirali tako da smo pokušali pozvati manje domaće tehnološke tvrtke da predstave svoj rad na inovativnim proizvodima i koji bi imali koristi od 5G mreže.

Što još osim cijena spektra može ugroziti digitalizaciju Hrvatske?

Rekao bih da je možemo ugroziti samo mi sami  postavljanjem administrativnih prepreka. Za implementaciju 5G-a treba postavljati nove antenske sustave i povezivati ih svjetlovodnim vezama te je  potrebno omogućiti da se to dogodi. Trenutačno je jedino procedura uvlačenja kabela u postojeću infrastrukturu do kraja uređena, a i taj postupak može zapeti na izdavanju dozvola za radove na javnoj površini iako se to u praksi ne događa često.

Međutim, postavljanje novih baznih postaja nije tako jednostavno i često se ometa ili čak zabranjuje. Smatramo kako je u svrhu njihovog povezivanja potrebno razmotriti i jednostavnije dobivanje dozvola za izgradnju mini i mikro rovova u koje se polažu svjetlovodni kabeli na mjestima gdje nije primjereno graditi kabelsku kanalizaciju. Isto tako se može razmotriti i korištenje postojećih stupova zračne mreže, bilo da je riječ o telefonskoj ili energetskoj mreži.

Na kraju, potrebno je pokušati bolje iskoristiti sve javne radove u izgradnji drugih tipova linijskih infrastruktura (ceste, pruge, vodovodi, plinovodi) kao i rekonstrukcije postojećih za istovremeno polaganje cijevi ili kabela za elektroničke komunikacijske mreže, čime je moguće značajno smanjiti potrebna ulaganja. Obveza objave radova postoji već danas, ali od travnja sljedeće godine trebao bi profunkcionirati i portal koji je razvila Državna geodetska uprava.

I za kraj, kako komentirate bojazan nekih građana oko zračenja baznih stanica?

Treba znati da Hrvatska ima strože propise za ograničavanje elektromagnetskih polja od većine europskih država, među kojima su i domicilne zemlje vlasnika naših operatora: Njemačka, Austrija i Švedska, a posebno bih naglasio skupinu skandinavskih zemalja (Island, Norveška, Švedska, Finska, Danska) koje su godinama u svim istraživanja u prvih 10 svjetskih zemalja prema tzv. „Indeksu sreće“ te iz toga zaključujem kako su njihovi građani zadovoljni brigom države za njih. Svaka bazna postaja koja se pušta u rad u Hrvatskoj mora se projektirati da ne stvara povećana polja u područjima gdje ima ljudi, proći nulto mjerenje, a zatim se mjerenje ponavlja svake dvije godine.

Osim zadovoljavanja ovih propisa u nadležnosti Ministarstva zdravstva, HAKOM na svojem GIS portalu objavljuje podatke o svakoj baznoj postaji, provjerava njezine parametre i radi izračune polja nakon čega izdaje potvrdu o sigurnosti, a ponekad obavlja i izvanredna nenajavljena mjerenja koja se također javno objavljuju.

Mjerenja se obvezno obavljaju ukoliko bi izračun pokazao da su očekivane jakosti polja blizu granične vrijednosti. Svi oni koji se boje da operatori ne poštuju propise, mogu biti sigurni da će HAKOM i u slučaju 5G tehnologije paziti da niti jedna bazna postaja neće raditi tako da stvara polja veća od dozvoljenih, a sve će biti javno objavljeno i dostupno svim zainteresiranim građanima.