Novih 15 milijuna kuna HAKOM-a za razvoj širokopojasnog pristupa Internetu

Novih 15 milijuna kuna HAKOM-a za razvoj širokopojasnog pristupa Internetu

I dok se čeka rasplet oko imenovanja novih članova Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije, dok su interne i vanjske borbe na vrhuncu, projekti koje HAKOM provodi ne smiju stati stoga smo upitali sadašnjeg predsjednika Vijeća Miljenka Krvišeka, koji je to možda još samo jedan dan do sjednice Vlade, što je s razvojem širokopojasnog pristupa Internetu.

Krvišek ističe kako će se dati potpore operaterima od 15 milijuna kuna u drugoj fazi, dok je za cijeli projekt predviđeno 50 milijuna kuna koje će HAKOM osigurati u sklopu svojeg proračuna iz viška prikupljenih sredstava, objašnjava Krvišek i dodaje kako se u procesu već nalazi jedan alternativni operator H1 Telekom kome su već dodijeljene potpore za razvoj infrastrukture na području Karlovačke županije u visini od gotovo 4 i pol milijuna kuna.

Kakva je situacija na tržištu internetskih usluga na otocima i u ruralnim krajevima?

Jasno je da u takvim područjima postoji manji interes operatora za razvoj mreža. Stoga HAKOM pokušava dodjelom potpora potaknuti operatore da se intenzivnije uključe u gradnju infrastrukture koja omogućava širokopojasni pristup internetu s većim brzinama od onih koje se trenutno uobičajeno nude.

Što HAKOM može učiniti da se stanje poboljša?

HAKOM aktivno radi na inicijativama koje su usmjerene na poboljšavanje stanja na navedenim područjima. Agencija je u kolovozu 2011. godine pokrenula Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima kojim se želi zatvoriti cijeli lanac od izgradnje potrebne infrastrukture, implementaciji novih usluga te osiguranju potrebne informatičke opreme za ciljane korisnike, odnosno osigurati tzv. eko-sustav. Tako je u prosincu 2011. godine u okviru tog Programa pokrenula poseban projekt te uputila javni poziv za dostavu prijedloga i ideja za softverske aplikacije i usluge koje povećavaju kvalitetu života i podupiru rast gospodarstva tih krajeva. Cilj tog programa, a kojeg je u suradnji s Ministarstvom financija te u okviru izrade Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu koje vodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture HAKOM pripremio 2010. godine jest dati priliku svim pravnim, ali i fizičkim osobama da iznesu svoje korisne ideje i prijedloge te konkretna rješenja za poboljšanje ekonomske situacije na navedenim područjima. U sklopu programa HAKOM je već dodijelio više od 14 milijuna kuna potpora za razvoj neophodne telekomunikacijske infrastrukture te će se uskoro dodijeliti i narednih pet milijuna kuna za razvoj aplikacija koje će na navedenoj infrastrukturi osigurati elektroničke usluge, a koje će pokretati daljnji razvoj navedenih područja. Također je u tijeku i natječaj za drugi krug potpora za izgradnju infrastrukture na područjima za koja još nisu dodijeljena sredstva.

Razmišlja li se o posebnim stimulacijama telekom operatorima, prije svega mobilnim (da se ne mora graditi klasična žičana mreža), ali i da se tamošnjim korisnicima omogući jeftiniji LTE (usluga i uređaji – stacionarni)?

Operatori će prema vlastitim mogućnostima te na temelju potpora koje su im dodijeljene za razvoj telekomunikacijske i širokopojasne infrastrukture na navedenim područjima osigurati adekvatnu mrežu. Ono što takva mreža u svakom slučaju mora zadovoljiti jest širokopojasnost - odnosno minimalnu brzinu prijenosa, te, svakako, povoljnost korištenja usluga koje će operator pružati preko navedene mreže pružati. U svakom slučaju cijena ni u kojem slučaju neće smjeti biti viša od cijene koju operator definira na drugim, „manje zahtjevnim“ segmentima svoje mreže. U sklopu programa će se također istražiti dodatne olakšice i pogodnosti, a koje će stanovništvu i tvrtkama na tim područjima omogućiti još povoljnije uvjete za razvoj (primjerice navedeno osiguranje povoljnijih opcija korištenja širokopojasnih usluga, besplatne pristupne opreme i slično). Ukoliko operatori procijene da na određenom području korištenje mobilnih širokopojasnih infrastruktura osigurava kvalitetniju uslugu (ili manje troškove izgradnje), svakako u sklopu dodijeljenih poticaja mogu ponuditi rješenje koje smatraju isplativim. Jedini propisani uvjet je da kvaliteta usluge odgovara parametrima širokopojasnosti dakle brzina, kvaliteta i dovoljan kapacitet veze da opsluži sve korisnike na danom području.

Kakvim vidite natječaje koje ste pokrenuli za poticanje usluga i internetizaciju, sad kada je druga faza u tijeku. Što očekujete od tih javnih natječaja?

Natječaj i pripadajuće ponude i idejna rješenja, te informacije koje imamo od stanovništva i tvrtki s područja od posebne državne skrbi, brdsko-planinskih područja i otoka, su dokaz program uživa široku podršku. S operatorima je ugovorena prva u nizu komponenti koje će osigurati izgradnju neophodne infrastrukture, a na temelju idejnih rješenja koja smo zaprimili od pojedinaca i tvrtki definirala su se tematska područja za razvoj aplikacija. Drugi krug tog natječaja trenutačno traje, zaključno s ožujkom, u kojem će se zaprimiti i konkretna rješenja. Od natječaja očekujemo realna i kvalitetna rješenja, a koja će postići mjerljive rezultate i u konačnici osigurati temeljni cilj projekta – osnove za ekonomski razvoj navedenih područja. Naravno, kako bi se osigurao kontinuirani razvoj, po završetku inicijalnog programa će se definirati daljnje akcije i projekti na temelju uspostavljenih sustava.

Može li se tako poticati razvoj interneta kada je zapravo riječ o razvoju komercijalnih većim dijelom, te nekomercijalnih aplikacija tek manjim dijelom?

Bit programa nije isključivo poticanje razvoja interneta, već i pratećih servisa, usluga i aplikacija, o čemu svjedoče i javni natječaji za tu komponentu plana. Na taj se način osigurava sveobuhvatna vrijednost, budući da se već u startu definiraju i razvijaju aplikacije, a koje će pružiti osnovu za razvoj gospodarstva izvan same telekomunikacijske mreže, odnosno sektora. Napominjemo da je cilj programa stvoriti medij (internet/mreža) te pripadajuće alate i resurse (aplikacije i servisi), a koji će biti instrument u potpori razvoja ostalih gospodarskih grana (primjerice poljoprivrede).

HT je nužan nuditi usluge u bilo kojem dijelu Hrvatske. Kako ćete potaknuti sve druge telekome poput Optime, Metroneta, Vipneta, H1 Telekoma i drugih da se uključe u te procese?

U procesu se već nalazi jedan alternativni operator H1 Telekom kome su već dodijeljene potpore za razvoj infrastrukture na području Karlovačke županije u visini od gotovo 4 i pol milijuna kuna. U tijeku je i drugi krug natječaja za razvoj mreže, a u kojem će se za operatore osigurati poticaji od 15 milijuna kuna. Smatramo da su navedene potpore vrlo dobra inicijativa i prilika alternativnim pružateljima da svoje usluge i servise prošire na područja u sklopu programa.

Koliko će novca biti utrošeno za te svrhe iz HAKOM-ovog ili državnog proračuna?

Trenutačno se radi o više od 50 milijuna kuna, a koje će HAKOM osigurati u sklopu svojeg proračuna iz viška prikupljenih sredstava. Želio bih napomenuti kako se HAKOM u potpunosti financira od naknada od operatora te sredstava financiranja u sklopu EU fondova te stoga sva sredstva koja osiguravamo u sklopu programa ni u kojoj mjeri ne opterećuju državni proračun.

Još iz kategorije

Ericsson u suradnji s AT&T omogućio 5G u NBA ljetnoj ligi

Ericsson u suradnji s AT&T omogućio 5G u NBA ljetnoj ligi

19.08.2019. komentiraj

AT&T je ponudio nove mogućnosti vezane uz sportsku zabavu koristeći se Ericssonovom 5G mrežnom infrastrukturom u MGM Resorts NBA ljetnoj ligi. Od 10. do 11. srpnja, fanovi su mogli uživo prenositi video sadržaje iz uređaja Samsung Galaxy S10 5G i sudjelovati u igrama na posve novi način.

VELIKA ICT ANALIZA: Najveći broj zaposlenih i najveće plaće u telekom sektoru

VELIKA ICT ANALIZA: Najveći broj zaposlenih i najveće plaće u telekom sektoru

16.08.2019. komentiraj

Nastavljamo s velikom analizom domaćeg ICT tržišta i krećemo u telekomunikacijski segment i to prema broju zaposlenih i prosječno isplaćenoj neto plaći. Ako pogledamo tvrtke s najvećim broje zaposlenih i njihovom prosječnom plaćom na prvom mjestu je najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom s 3960 zaposlenih u 2018. godini i prosječnom plaćom od 9.484 kune. Slijedi ga najveći telekomunikacijski izvoznik Ericsson Nikola Tesla s 2401 zaposlenim s prosječnom neto plaćom koja doseže 12.533 kuna. Na trećem mjestu po broju zaposlenih je A1 Hrvatska s 1687 zaposlenih i prosječnom plaćom od 9.842 kune

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najbolji telekom izvoznici, Ericsson Nikola Tesla uvjerljivo vodeći

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najbolji telekom izvoznici, Ericsson Nikola Tesla uvjerljivo vodeći

14.08.2019. komentiraj

Nastavljamo s velikom analizom domaćeg ICT tržišta i krećemo u telekomunikacijski segment gdje prema izvoz situacija nije takva da su prvo vodeći telekomi. Na prvom mjestu je Ericsson Nikola Tesla kao najveći izvoznik i to s 998,22 milijuna kuna vrijednim izvozom u 2018. godini uz rast od 0,17 posto.