Možemo i bolje, a ima stvari koje treba promijeniti - širokopojasni Internet svima

Hrvatska se prema Indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2018. koji je objavljen 18. svibnja 2018. godine nalazi na 22. mjestu od 28 država članica EU-a. Hrvatska je, tako se tvrdi, nisko na ljestvici zemalja EU po DESI indeksu (22. zemlja od 28 zemalja)  što je posljedica loše internetske povezivosti i izrazito visokih cijena koje plaćaju krajnji korisnici. Kako bi u potpunosti iskoristila prednosti digitalne transformacije, Hrvatska mora poboljšati svoju širokopojasnu infrastrukturu.

Ipak, Hrvatska je u zadnjih godinu dana ostvarila dobar napredak. Hrvatski građani internetom se koriste više od prosjeka, a i poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije. Uz to, Hrvatska pripada skupini manje uspješnih zemalja među kojima su Rumunjska, Grčka, Bugarska, Italija, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Cipar i Slovačka.

Najveći izazov u pogledu digitalizacije za Hrvatsku predstavljaju loši rezultati u području povezivosti (27. mjesto). Dostupnost širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima i pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom su ograničene. Osim toga, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su među najvišima u Europi. Iako je u odnosu na 2017. poboljšala svoju opću uspješnost, Hrvatska u području povezivosti nije ostvarila znatan napredak. Rezultati Hrvatske u području pokrivenosti kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom (99 %) bolji su od prosjeka EU-a (97 %) te je u toj kategoriji prošle godine ostvareno najveće poboljšanje.

Međutim, i dalje se bilježi slaba pokrivenost brzom i ultrabrzom širokopojasnom vezom. Širokopojasne usluge dostupne su u cijeloj zemlji, no unatoč prilično širokoj dostupnosti (67 %), potražnja je za brzim širokopojasnim pristupom niska (14 %). Pokrivenost ultrabrzom širokopojasnom mrežom brzine 100 Mbit/s i više također je niska (34,1 %).

U području e-uprave Hrvatska ostvaruje spor napredak te je i dalje na 25. mjestu. Broj je korisnika usluga e-uprave iznad prosjeka EU-a, ali nije ostvaren napredak u pružanju tih usluga. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu otvorenih podataka i usluga e-zdravstva.

Nadalje, kao što je u Izvješću za Hrvatsku  navedeno, „Hrvatska bi se mogla više usredotočiti na poboljšanje svojih slabih rezultata u području povezivosti kako bi mogla ostvariti ciljeve digitalne agende za Europu. Korisno bi bilo ubrzati izgradnju odobrenih pristupnih i agregacijskih mreža koje se financiraju sredstvima EU-a. Posebno se čini da se ovo potonje blokira na razini države te Hrvatska riskira gubitak EU sredstava. U tom kontekstu, alternativni operatori imali bi najveće koristi od izgradnje agregacijske mreže. Općenito, Hrvatska bi mogla uložiti veće napore u osiguravanje tržišnog natjecanja u tom području. Od toga bi koristi imali potrošači te bi se potaknula ulaganja u infrastrukturu za brzi internet i potražnja za povezanim maloprodajnim proizvodima. U slučaju nepoduzimanja mjera, Hrvatska bi mogla još više zaostati u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva.“

„Hrvatsko tržište i dalje je u znaku snažne tržišne prisutnosti pozicioniranog operatora, koji kontrolira više od 71 % tržišta fiksne mreže. Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pozicioniranom je operatoru odobrila produljenje kontrole nad operatorom Optima Telekom do 2021. i ta odluka neće pridonijeti poboljšanju tržišnog natjecanja u tom sektoru.“

Za poboljšanje navedenih statistika,  te kako bi izbjegli da Hrvatska još više zaostane u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva, nužno je osigurati investicije u mrežu kojom se omogućava širokopojasni pristup Internetu velikih brzina, povećava konkurentnost i time i potražnja za uslugama.

Navedeno potvrđuje Europska komisija koja ističe da postoji dokaz kako u sektoru elektroničkih komunikacija potražnja ovisi o ponudi te da korištenje većih brzina i novih aplikacija ovisi o dostupnosti mreža koje omogućuju velike brzine interneta.  Primjerice u Francuskoj je nakon polaganja cjelovite optičke (FTTH) mreže potrošnja internet prometa porasla 3 puta.

Ispunjenje postojećih ciljeva Strategije RH neće biti dovoljno za poboljšanje statistika Hrvatske s obzirom da je EU prepoznala nužnost već danas gradnje nove mreže za budućnost i uvođenje novih ciljeva tj. minimalnih brzina od 100 Mbit/s i kreiranje tzv. Gigabitnog društva do 2025 (DAE 2025) nužnog za realizaciju jedinstvenog EU digitalnog tržišta

U govoru od 14. rujna 2016. godine održanom u Europskoj komisiji o stanju Unije 2016. pod nazivom „Prema boljoj Europi - Europi koja štiti, osnažuje i brani“  navedeno je da su sljedećih dvanaest mjeseci ključni za izgradnju bolje Europe koja štiti, čuva europski način života, osnažuje građane, brani na svojem teritoriju i izvan njega i preuzima odgovornost.

U dijelu inicijative Europe koja osnažuje jasno ja navedeno da je nužno raditi na stvaranju Europe koja osnažuje EU građane i EU gospodarstvo, koji danas prelaze na digitalne tehnologije i komunikacije koje prožimaju svaki aspekt života.

Sve što je za njih potrebno jest pristup brzom internetu tj. povezivost kako gospodarstva tako i građana, neovisno o tome gdje građani žive ili koliko zarađuju. Stoga se u povezivost mora odmah početi ulagati.

S tim u vezi, u Komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu“  (Komunikacija EK) jasno se ističe da Europa mora sada uspostaviti mreže za svoju digitalnu budućnost.

U tu svrhu u njoj se iznosi plan kreiranja europskog gigabitskog društva u kojem je zbog dostupnosti mreža vrlo visokog kapaciteta i njihove uporabe moguća raširena uporaba proizvoda, usluga i aplikacija na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Neovisno o ciljevima DAE 2020, u EU postoje zemlje koje su već uključile u svoje nacionalne strategije ciljeve DAE 2025 tj. Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Luksemburg, Slovenija, Švedska. U pripadajućem radnom dokumentu Komunikacije EK  navedeni su detalji o nacionalnim strategijama navedenih zemalja.

Primjerice, Austrija je kao nacionalni cilj postavila 99% pokrivenosti kućanstava s minimalnim brzinama od 100 Mbit/s do 2020. godine, Slovenija vrlo slično ima nacionalni cilj od 96% pokrivenosti kućanstava s brzinama od 100 Mbit/s i 4% s brzinama od 30 Mbit/s, kao i Švedska koja postavlja cilj od 90% pokrivenosti kućanstava s 100 Mbit/s.

Nadalje, Francuska ima za nacionalni cilj osigurati pokrivenost 100% kućanstava s brzinama od minimalno 100 Mbit/s do 2022. godine, a Luksemburg za cilj ima 100% pokrivenosti kućanstva s brzinama od 1 Gbit/s do 2020.

Zaključno, ne postoji razlog da se ciljevi u Hrvatskoj ne postave na ambiciozniju razinu od one koju nalaže DAE 2020 ili da čak, iako su postavljeni manje ambiciozno, da se ne grade mreže koje omogućavaju veće brzine od onih trenutno postavljenih.

Modernizacija postojeće bakrene mreže (VDSL i skraćivanje lokalne petlje kroz FTTC/FTTB koncept), iako u sebi sadržava dio optičke mreže, ne omogućava ostvarenje ciljeva niti Strategije RH/DAE 2020 niti DAE 2025., tvrde u Vipnetu.

Navedeno se može potkrijepiti činjenicom da VDSL tehnologija, čak i na jako kratkim udaljenostima od krajnjih korisnika ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s, a pogotovo ne simetrične brzine, pojašnjavaju u Vipnetu i dodaju da uz to, nove tehnologije dostupne na moderniziranoj bakrenoj mreži (VDSL uz primjenu vektoringa u FTTC konceptu ili uz primjenu G.fasta u FTTB konceptu) omogućavaju u teoriji nesimetrične brzine od 100 Mbps (samo u downloadu) pri čemu bi navedeno rješenje zahtijevalo postavljanje aktivne opreme još bliže krajnjim korisnicima (do 250 m), odnosno postavljanje velikog broja uličnih ormarića za smještaj takve opreme, što svakako poskupljuje gradnju takve mreže i predstavlja neučinkovitu gradnju.

„Navedena gradnja nije niti u skladu s inicijativama „zelenije“ gradnje te uključuje veće korištenje električne energije. Negativni učinci ovakvog koncepta gradnje posebno su izraženi prilikom gradnje mreže u rijetko naseljenim (ruralnim ) područjima. Sve navedeno potkrjepljuju i rezultati testiranja vektoringa Hrvatskog Telekoma d.d. koji koristi ovaj koncept gradnje mreže, a koji su prezentirani Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti i drugim operatorima 8. prosinca 2016. godine“, tvrde u Vipnetu.

Dodatno, Europska komisija vrlo jasno u posljednjem komunikacijskom dokumentu o gigabitskom društvu  navodi da se FTTC konceptom, s obzirom da se njime ne postižu garantirane brzine od minimalno 100 Mbit/s, ne postižu ciljevi DAE 2020 (cilj da 50% kućanstava koristi internet uz minimalnu brzinu od 100 Mbit/s) pa samim time nije moguće s istim konceptom niti ostvariti ciljeve DAE 2025.

Ciljeve DAE 2020/2025 moguće je postići gradnjom mreže koja se u cijelosti sastoji od optičkih niti (FTTH koncept) uz kombinaciju s LTE mrežom (4G/5G) u područjima gdje je gradnja optičke mreže neopravdana

Za razliku od FTTB/FTTC koncepta, gradnja optičke mreže (FTTH koncept) uz kombinaciju s LTE mrežom (4G/5G) je efikasnije i dugoročnije rješenje.

Naime, FTTH konceptom omogućava se pružanje simetričnih brzina od 100 Mbit/s (upload/download) većem broju korisnika iz jedne mrežne točke (čvora) koja može biti udaljena i nekoliko kilometara od krajnjeg korisnika. Prednosti navedenog koncepta posebno su izražene u rijetko naseljenim (ruralnim) područjima.

Nadalje, LTE tehnologija već danas omogućuje minimalne brzine od 100 Mbit/s te se njezine mogućnosti dodatno razvijaju kroz tehnološki razvoj 4G/5G koncepta uz očekivanu dodjelu dodatnih radijskih frekvencija od 700 MHz (tzv. druga digitalna dividenda) najkasnije u 2020. godini.

Kombinacijom ova dva mrežna koncepta stvara se optimalna kombinacija kojom se postižu zadani ciljevi.

Europska komisija u posljednjem komunikacijskom dokumentu  navedeno potvrđuje i stavlja fokus na prezentirano tehnološko rješenje te potrebu gradnje takvih mreža već danas kako bi se pravovremeno osigurali uvjeti za njihovo korištenje i razvoj digitalnog gigabitskog društva najkasnije do 2025. godine.