Ljudi i infrastuktura ključ su uspjeha hrvatske ICT industrije

Ljudi i infrastuktura ključ su uspjeha hrvatske ICT industrije

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca održana je konferencija Tehnološki napredak – osnova za gospodarsku konkurentnost Hrvatske na kojoj su predstavnici ministarstava, gradova i čelni ljudi HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti raspravljali o bitnim preduvjetima koje je potrebno osigurati na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi ICT djelatnost, koja posljednjih nekoliko godina bilježi dvoznamenkasti godišnji rast, osigurala brži održivi gospodarski rast hrvatskog gospodarstva.

U okviru dva panela raspravljalo se, među ostalim, o tome kako je ICT industrija katalizator digitalne transformacije Hrvatske u svim segmentima. Naglasio je to u svojim uvodnim riječima ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, dodavši da nova paradigma funkcioniranja EU pruža veliku priliku za male i otvorene ekonomije poput naše.

„ICT sektor će u novom Operativnom programu konkurentnost i kohezija dobiti svoju vertikalu jer mu želimo dati potrebni vjetar u leđa. Stalno smo u situaciji da se moramo baviti onima koje treba spašavati, a sad je vrijeme za odlikaše i da oni koji su odlični dobiju dodatnu pozornost kako bi bili globalno konkurentniji“, rekao je ministar Ćorić.

„Za uspjeh industrije ključne su dvije osnovne komponente – ljudi i infrastruktura, istaknuli su članovi izvršnog odbora HUP-ICT-a koji su također sudjelovali na panelu. – Po DESI indeksu smo 19. u Europskoj uniiji. U nijednom sportu se ne bismo zadovoljili tom poziciju u Europi. Idemo dobrim koracima naprijed, ali bismo trebali slijediti primjere azijskih zemalja te u razvojnom smislu početi 'trčati“, istaknuo je Adrian Ježina.

DESI indeksa dotaknuo se i Miroslav Kantolić koji je, također, istaknuo podatak kako je u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 16 do 24 godine razina digitalnih vještina najveća u Europi.

„Taj podatak pokazuje da imamo potencijal i zato mi je drago da su donositelji odluka danas pored nas jer smatram da je važno poslati poruku o nužnosti transformacije domaćeg obrazovnog sektora. Imperativ je STEM-a od osnovne škole te stipendiranje domaćih talenata od srednjih škola“, rekao je Kantolić.

Mate Botica komentirao je strahove koji postoje od 5G tehnologije te rekao da su frekvencije koje sad koristimo za mobilne komunikacije, ranije služile za televizijski signal.

„Kao zemlja stavljamo naglasak na izgradnju infrastrukture, ne samo u mobilnim komunikacijama, već i na polaganje optičkih kabela koji su nužan preduvjet za izgradnju mobilne 5G mreže. To čini jednu infrastrukturnu cjelinu koja će omogućiti daljnji razvoj tržišta“, rekao je Botica.

 

Drugi panel konferencije bio je fokusiran na lokalnu samoupravu, a na njemu su, uz predstavnike Osijek, Splita, Zagreba i Svete Nedelje, sudjelovali i Mislav Hebel iz HAKOMA te Martina Dragičević, članica radne skupine za telekomunikacije pri HUP-ICT-u. Upravo se Dragičević nadovezala na priču oko izgradnje 5G mreže na lokalnim razinama, gdje se često nailazi i na prepreke, pogotovo zbog prostorno planske dokumentacije.

„5G je mreža koja zahtijeva puno 'gušće' građenje i postavljanje tzv. malih ćelija i antenskih prihvata. U zadnje vrijeme smo svjedočili primjerima gradova koji vlastitim propisima pokušavaju ograničavati razvoj infrastrukture. Niz je povjerenstava trenutno aktivno na nacionalnoj razini koji pokušavaju riješiti te probleme, ali mislim da je stvar i dobre volje koja mora postojati u lokalnoj samoupravi. Bez takve infrastrukture, nema kvalitetnih digitalnih usluga“, istaknula je Dragičević.

Ograničenja u prostornim planovima dotaknuo se i Miroslav Hebel, dodavši da HAKOM ima pravnu mogućnost kažnjavati sve koji ograničavaju razvoj mreže pa tako i lokalnu samoupravu.

„Kažnjavanje je krajnja mjera koju nitko ne želi. Želimo da svi koji su uključeni u procese surađuju i vode računa o zajedničkom interesu. Ako se, primjerice, ne ostvare planirane investicije na nekom području u bazne stanice za 5G mrežu, nema adekvatnih brzina, nema infrastukture i nema inovativnih digitalnih usluga“, naglasio je Hebel.

Još iz kategorije

U rad puštena testna OIV 5G PrivateNET mreža

U rad puštena testna OIV 5G PrivateNET mreža

14.01.2022.

Krajem prosinca 2021. godine u rad je puštena OIV 5G PrivateNET mreža u prostorijama AD Plastika u Zagrebu, a sve u svrhu testiranja OIV-ove privatne 5G mreže koja ne koristi resurse javne mobilne komunikacijske mreže. Projekt se realizira u suradnji OIV-a, AD Plastika i proizvođača opreme Nokia, a donijet će dodatno iskustvo na području mreže budućnosti i moderne komunikacije.

SMS Firewall prihodi doseći će 4,1 milijarde dolara do 2026.

SMS Firewall prihodi doseći će 4,1 milijarde dolara do 2026.

03.01.2022.

Ukupni SMS firewall prihodi povećat će se s 911 milijuna američkih dolara iz ove godine na 4,1 milijardu dolara u 2026., navodi u prognozi Juniper Research.

Nastavlja se nestašica čipova, a procvat doživljava trend digitalne povezanosti u poduzetništvu, sportskoj i wellness industriji

Nastavlja se nestašica čipova, a procvat doživljava trend digitalne povezanosti u poduzetništvu, sportskoj i wellness industriji

03.01.2022.

Deloitte je objavio 21. izdanje svojih „Predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija“ u kojima je predstavio načine na koji globalni trendovi u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija mogu utjecati na poduzeća i potrošače diljem svijeta. Osim toga, izvješće istražuje koliko je od navedenih trendova zapravo rezultat gospodarskih i društvenih učinaka globalne pandemije.