Implementacije privatnih mobilnih mreža premašit će 7000 do 2030.
Novo istraživanje Juniper Researcha pokazuje da će broj poduzeća koja implementiraju privatne mreže dosegnuti 7.000 do 2030., što je rast od 194 posto u odnosu na gotovo 2.500 u 2025.
Visoki trgovački sud odbio je žalbu najjačeg domaćeg telekoma HT-a i odredio kaznu u visini od 28,1 milijuna kuna jer je 2015 i 2016. kršio odredbe zakona o elektroničkim komunikacijama jer nije dostavljao potrebnu dokumentaciju telekom regulatoru HAKOM-u.
Kazna je određena na bazi 0,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda za 2016. godinu, kao što je najčešće i slučaj u svim zakonima koji reguliraju takva kršenja od strane korporacija, je tako primjerice i u zakonu o zaštiti osobnih podataka odnosno europskom zakonu znanom i kao GDPR.
Inače, prema odredbama domaćeg zakonodavstva za HT je to mogla biti i veća kazna jer je prema zakonu propisano da za ovakve prekršaje zakonska kazna iznosi od 1 do maksimalni 10 posto godišnjeg prihoda odnosno od 60 do 600 milijuna kuna jer je HT tada imao prihode na razini od 6 milijardi kuna.
U ovom slučaju nadležni sud odnosno Općinski prekršajni sud odredio je da se HT kazni s polovicom najmanjeg iznosa, a kao olakotna okolnost navedena je činjenica da nije ranije bio kažnjavan. HT se žalio na visokom prekršajnom sudu ali mu je žalba odbijena.
U presudi, koju možete pronaći ovdje stoji među ostalim stoji da HT nije regulatoru dostavio svoje maloprodajne cijene po kojima su prodavali svoje usluge od 2015. do 2016. godine i to je strogo kažnjivo prema zakonu o elektroničkim komunikacijama.
Na upit ICTbusiness.info iz domaćeg regulatora HAKOM-a poručuju kako su samo postupali sukladno ZEK-u, što uključuje i nadzor poštivanja regulatornih obveza koje je odredio operatoru sa značajnom tržišnom snagom.
„Koliko je to važan segment regulacije tržišta i za fer tržišno natjecanje govori i činjenica da prema Zakonu, prije donošenja neke regulatorne obveze, suglasnost mora dati i Europska komisija (EK nije imala niti jednu primjedbu na obvezu dostave maloprodajnih cijena radi provođenja testa istiskivanja marže koja je HT-u određena u okviru obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva)“, ističu u HAKOM-u.
Svako utvrđeno kršenje regulatornih obveza, kao osobito teške povrede Zakona o elektroničkim komunikacijama, mora se sankcionirati sukladno Zakonu, što uključuje i iznos novčane kazne propisan za tu vrstu prekršaja.
Za slična kršenja zakona i u drugim državama članicama izriču se takve kazne, dok su kazne koje izriče Komisija daleko veće. Usporediv slučaj je kazna izrečena Deutsche Telekomu i Slovak Telekomu u iznosu od 38.061.963 eura nakon presude Općeg suda EU (https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2018-12/cp180196en.pdf).
Iz najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma ističu kako su tek zaprimili presudu i analiziraju daljnje pravne korake.
„U svakom slučaju, smatramo kako visina kazne, s obzirom na prekršaj koji nam se stavlja na teret, nije primjerena. Naime, prekršaj koji se stavlja na teret odnosi se na propust u dostavi cjenika HAKOM-u za jednu od tarifa u 2015. godini. Hrvatski Telekom inače kontinuirano mijenja tarife i, u skladu s tim, uredno dostavlja obavijesti HAKOM-u, kako je to i propisano zakonom“, ističu u HT-u.