Optika u državnim rukama - rupa bez dna

Optika u državnim rukama - rupa bez dna

Foto: Fotolia

Može li i mora li država u slijedećih sedam osam godina potrošiti 8-9 milijardi kuna na telekomunikacijsku infrastrukturu kroz novu državnu tvrtku, novog državnog telekomunikacijskog operatera, kroz lokalnu upravu i samoupravu nije tako jednostavno. Na jednoj je strani objedinjavanje postojeće telekomunikacijske infrastrukture, a drugo je gradnja nove optičke mreže i tu se pogledi razilaze. Zaboravlja se da mnogi nemaju niti kanalizacijsku infrastrukturu, a nema niti kvalitetne električne infrastrukture. Nema niti obične telefonske linije.

Tek rijetki žele govoriti javno, da se eto oni ne bi nekom zamjerili pa „dobili po glavi“, a drugi iz straha da im se ne nametne eto neki novi porez jer još uvijek posluju pozitivno. Ipak, krenimo redom, svi s kojima smo razgovarali slažu se u jednom – u ovom trenutku to je jednostavno prilično besmisleno i bacanje novca, pa makar to bio i onaj iz EU i makar došao i kao bespovratna sredstva. Ima pametnijih načina za iskoristiti taj novac!

Tko će spojiti neko selo na Velebitu, Biokovu, u prašumi Gorskog Kotara, ma bilo gdje još živi pokoja starica ili starac i gdje jedino koze, magarci, konji ili mule mogu proći. Možda je ovo previše drastičan primjer, ali možda i nije. Treba li tamo optičko vlakno za super brzi Internet?!

Odgovor je jednostavno NE, besmisleno bacanje novca, bolje je taj novac uložiti primjerice u informatizaciju zdravstva, ali onu koja će donijeti kontrolu troškova lijekova, operacija, materijala, bolničkog smještaja koji funkcionira poput hotelskog. Ali i na informatizaciju javne uprave, urede s manje papira i primjerice bespotrebnih vađenja raznoraznih izvadaka koji eto ne smiju biti stariji od šest mjeseci, a u tih se šest mjeseci eto čuda može baš svašta dogoditi ili možda baš ništa. Objedinjavanje raznoraznih matica i registara, te da primjerice uz elektroničke obrasce Hitro.hr prestaje biti hitar i postaje i spor i papirnat!

Treba sagledati nekoliko stvari kada je riječ o uvođenju državne optičke infrastrukture, probalo se jednom preko Odašiljača i veza i eto propalo. Jedno je objedinjavanje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koju Hrvatske autoceste (HAC), Hrvatske željeznice (HŽ), Jadranski naftovod (JANAF), Plinacro, Hrvatska elektroprivreda (HEP), ali i Hrvatske ceste i još poneko, jer premreženi smo i backbonovima odnosno ključnom infrastrukturom među gradovima trenutno sasvim dovoljno. Građeno je toga mnogo i uz već spomenute i HT ima svoju optiku, a tu je infrastrukturu država prodala s kompanijom Deutsche Telekomu.

Drugo je pitanje kako će se te državne firme koje tu telekom infrastrukturu odnosno optičke niti već koriste što za sebe, što iznajmljuju postojećim operaterima. Kada Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kaže da nema prepreka to je istina jer tržište je liberalizirano, ali kako će se država postaviti tržišno i profitno ili neprofitno samo kao mrežni operater za pokriće poslovnih i ulagačkih troškova. I što smo tada dobili, državnu firmu s glavnim telekom pravcima pokrivenim optikom ali pod jednom kapom – možda OiV-a možda HEP, možda neke nove firme. I što sad, opet nemamo ništa. Ta infrastruktura ne vodi zapravo nikuda, a još gore za nju nema niti usluga koje bi „putovale“ po tim optičkim nitima. Prema nekim procjenama koje se mogu čuti iz Vlade ovo bi moglo koštati pedesetak milijuna kuna, a tome treba pridodati od 1,3 do 1,8 milijardi kuna da se u drugoj fazi koja bi trebala uključivati povezivanje infrastrukture državnog telekoma sa svim gradovima i općinama u Hrvatskoj.

Upravo onoliko koliko bi mogla koštati prava sveobuhvatna i sustavna, horizontalna i vertikalna informatizacija zdravstva koja bi bespotrebnu potrošnju mogla srezati u samo dvije tri godine upravo za taj iznos koji bi se mogao uložiti u plaće medicinskih sestara, ulaganja uz novu opremu, te na kraju i plaće liječnika.

Kada eto objedinimo državnu infrastrukturu onda dolazi gradnje one lokalne, na kopnu i na moru, na otocima, po gradovima, selima, zaseocima i svagdje gdje je eto ljudska noga kročila. I tu opet nije kraj, jer treba dovesti optičku nit u svaki dom FTTH (Fiber to the home), naime postavlja se pitanje treba li vući optički kabel kilometrima samo za jednu, deset ili pedesetak kuća i tko će to zaista na kraju platiti. A gdje pitanje DTK? I to je onda novih 7-8 milijardi kuna kako za optičke niti, ali i LTE ili neku petu generaciju mobilne telefonije jer to je projekt koji će se protegnuti na sedam godina, a možda i više.

Nitko nije protiv ulaganja države, ali to se može i bez ovakve pompe, ali i s manje novca, s jasnim ciljevima, a ne politikom kao idejom u predizborne svrhe pred lokalne izbore. Konačno bitne su usluge jer što će u nekome selu 30 Mbps ili 100 Mbps…

I kad smo eto sve to objedinili, povezali, imat ćemo tzv. „dark fiber“ – optičku nit kroz koju neće ići ništa ili neće ići mnogo jer sadržaj, usluge treba stvarati.

Još iz kategorije

Tele2 predstavio uslugu „Kupi i pokupi“

Tele2 predstavio uslugu „Kupi i pokupi“

22.08.2019. komentiraj

Mobilni uređaj moguće je naručiti u webshopu i u roku pet dana preuzeti na prodajnom mjestu nova je usluga koju je Tele2 ponudio svojim korisnicima, a to objašnjavaju prije svega time da se navike kupovanja iz godine u godinu mijenjanju.

Ericsson u suradnji s AT&T omogućio 5G u NBA ljetnoj ligi

Ericsson u suradnji s AT&T omogućio 5G u NBA ljetnoj ligi

19.08.2019. komentiraj

AT&T je ponudio nove mogućnosti vezane uz sportsku zabavu koristeći se Ericssonovom 5G mrežnom infrastrukturom u MGM Resorts NBA ljetnoj ligi. Od 10. do 11. srpnja, fanovi su mogli uživo prenositi video sadržaje iz uređaja Samsung Galaxy S10 5G i sudjelovati u igrama na posve novi način.

VELIKA ICT ANALIZA: Najveći broj zaposlenih i najveće plaće u telekom sektoru

VELIKA ICT ANALIZA: Najveći broj zaposlenih i najveće plaće u telekom sektoru

16.08.2019. komentiraj

Nastavljamo s velikom analizom domaćeg ICT tržišta i krećemo u telekomunikacijski segment i to prema broju zaposlenih i prosječno isplaćenoj neto plaći. Ako pogledamo tvrtke s najvećim broje zaposlenih i njihovom prosječnom plaćom na prvom mjestu je najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom s 3960 zaposlenih u 2018. godini i prosječnom plaćom od 9.484 kune. Slijedi ga najveći telekomunikacijski izvoznik Ericsson Nikola Tesla s 2401 zaposlenim s prosječnom neto plaćom koja doseže 12.533 kuna. Na trećem mjestu po broju zaposlenih je A1 Hrvatska s 1687 zaposlenih i prosječnom plaćom od 9.842 kune