Dok današnje tehnologije već transformiraju krizno upravljanje, pogled u budućnost otkriva još radikalnije promjene na horizontu. Kvantno računarstvo obećava otključavanje razine simulacije i optimizacije koja je danas nezamisliva, dok jačanje globalnih okvira suradnje osigurava da se te moćne tehnologije mogu učinkovito koristiti preko granica. Za najsloženije simulacije, čak i današnja najmoćnija superračunala nailaze na granice. Kvantno računarstvo, koje se temelji na principima kvantne mehanike poput superpozicije (gdje kubit može biti i 0 i 1 istovremeno) i isprepletenosti, nudi potencijal za rješavanje računskih problema koji su za klasična računala praktički nerješivi.

Osim u direktnom odgovoru na krize, AI sve više pridonosi i u fazi pripreme i jačanja otpornosti na katastrofe. Analiza golemih skupova podataka omogućuje bolje uočavanje gdje su rizici najveći, koje su zajednice najranjivije i kako preventivno smanjiti moguće štete. U tome pomažu sofisticirani modeli koji kombiniraju podatke o prošlim katastrofama, geografskim karakteristikama terena, graditeljskim standardima, demografiji i nizu drugih faktora kako bi procijenili scenarije rizika.

Dok rana upozorenja i brza procjena štete stvaraju preduvjete, operativno upravljanje krizom oslanja se na efikasnu koordinaciju ljudi i resursa na terenu. I u toj fazi moderni tehnološki alati i UI odigravaju sve veću ulogu – od inteligentnog upravljanja komunikacijama, preko optimizacije logistike dostave pomoći, do potpore odlučivanju u dinamičnim situacijama.

Kada se kriza ili katastrofa ipak dogode, vrijeme je presudno za spašavanje života i ublažavanje štete. Tu moderne tehnologije omogućuju situacijsku svijest u realnom vremenu – prikupljanje i obradu podataka s terena odmah nakon događaja – što drastično ubrzava procjenu razmjera krize. Tradicionalno je često trebalo čekati sate ili dane da izvidnički timovi ili zračni snimci pruže jasnu sliku posljedica potresa, poplava ili drugih nepogoda. Danas sateliti, dronovi i AI obrada podataka omogućuju gotovo trenutni "snimak" stanja na terenu, čime pomažu donositeljima odluka da bolje usmjere hitne službe.

Krajem ožujka snažan potres magnitude 7,7 pogodio je Mjanmar i prouzročio golema razaranja. Nijedna tehnologija nije mogla spriječiti taj potres, ali ubrzo nakon toga napredni algoritmi i satelitske snimke pomogli su spasiocima da brže nego ikad procijene razmjere štete. Početkom kolovoza katastrofalan potres magnitude 8,8 pogodio je ruski Daleki istok izazvavši velike materijalne štete i dodatno naglašavajući koliko je važno pravovremeno korištenje naprednih tehnoloških alata za procjenu situacije i koordinaciju spašavanja.

Ulaganje Europske unije u razvoj vlastite satelitske infrastrukture, potaknuto potrebom za strateškom autonomijom i smanjenjem ovisnosti o američkim i kineskim tehnologijama, donosi ključne prednosti za upravljanje krizama, obranu i pomoć u elementarnim nepogodama. S obzirom na sve učestalije ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama, ovakvi neovisni sustavi postaju nezaobilazni. Program IRIS², okosnica europske svemirske strategije, postavlja temelje za otpornu i sigurnu komunikacijsku mrežu koja će biti od vitalnog značaja u najkritičnijim trenucima

Svijet se suočava s neumoljivom eskalacijom katastrofa. Učestalost, intenzitet i složenost prirodnih nepogoda i kriza koje je izazvao čovjek rastu alarmantnom brzinom. Projekcije Ujedinjenih naroda (UN) upozoravaju da bismo do 2030. godine mogli svjedočiti brojci od 560 katastrofalnih događaja godišnje, odnosno 1,5 katastrofe dnevno. To više nisu izolirani incidenti – požari koji bjesne na jednom kontinentu, razorne poplave na drugom i sofisticirani kibernetički napadi koji paraliziraju kritičnu infrastrukturu događaju se simultano, stvarajući složene, kaskadne krize koje nadilaze sposobnosti tradicionalnih mehanizama odgovora. U tom zastrašujućem kontekstu, svjedočimo fundamentalnoj promjeni paradigme u načinu na koji se čovječanstvo nosi s prijetnjama.