Prihvaćen novi europski zakon o autorskim pravima, primjena počinje tek za 2 godine odnosno negdje sredinom 2021.

Prihvaćen novi europski zakon o autorskim pravima, primjena počinje tek za 2 godine odnosno negdje sredinom 2021.

Foto: DepositPhotos

Zaštita autorskih prava glavna je tema već dulje vrijeme o kojoj svi imaju neko svoje mišljenje, a ponajviše oni koji imaju uvijek mišljenje o svemu i tzv. Stručnjaci su, a pitanje je samo da li sto stekli percepcijom, a ne znanjem. Opisuje mi tako čudnovat i pomalo kaotičan europski put, ali i hrvatske komentare taj prijatelj, inače konzultant izvan medijskog svijeta koji je ovo promatrao sasvim nekim drugim očima. I zapravo je potpuno u pravu. Dobre namjere su se možda negdje izgubile, ali one su svakako tu. I šaroliko su glasovali i hrvatski europarlamentarci od kojih će neki opet sjediti u tim istim kupama, a neki i neće nakon skorih euro parlamentarnih izbora.

No krenimo redom. Ideja je bila da se direktivom želi osigurati da prava i obveze iz zakona o autorskim pravima također primjenjuju na internet. YouTube, Facebook i Google News neki su od primjera na koje će ovaj zakon imati najveći učinak.

I nakon puno neslaganja, političkih i biznis borbi, više ili manje zakulisnih direktiva je donesena. Parlament je na današnjoj plenarnoj sjednici usvojio direktivu s 348 glasova za, 274 protiv i 36 suzdržanih. Time je u Europskom parlamentu okončan zakonodavni postupak koji je započeo još 2016. Sada je na državama članicama da tijekom narednih tjedana prihvate odluku Europskog parlamenta. Ako države članice prihvate danas usvojeni tekst u Parlamentu, on će na snagu stupiti nakon objave u Službenom listu, a države članice imaju dvije godine da počnu provoditi direktivu. Tako je bilo i s GDPR-om za koji je prijelazni period bio isti. Očekuje se da bi direktiva o autorskim pravima trebala se početi primjenjivati 2021. godine i to negdje od svibnja te godine.

Direktivom se nastoji je povećati izglede nositelja prava, osobito glazbenika, izvođača, scenarista (kreativne snage), kao i izdavača vijesti, da ispregovaraju bolje nagodbe kada se njihova djela koriste na internetskim platformama. To će se omogućiti tako što će internetske platforme biti izravno odgovorne za sadržaj koji se prenosi na njihovim stranicama, a izdavačima vijesti automatski će se dati pravo da pregovaraju u ime svojih novinara u pogledu vijesti koje se objavljuju servisi za prikupljanje vijesti.

Niz odredaba posebno je osmišljen kako b se osiguralo da internet i dalje bude prostor na kojem je moguća sloboda izražavanja.

Objavljivanje isječaka tuđih članaka s vijestima izričito je izuzeto iz primjene ove direktive i može se odvijati kao i dosad. Direktiva, međutim, također sadrži odredbe kojima se izbjegava mogućnost da servisi za prikupljanje vijesti to zloupotrebljavaju. "Isječak" se stoga može nastaviti prikazivati primjerice u vijestima na usluzi Google News, ili kada se članak podijeli na Facebooku, pod uvjetom da je "vrlo kratak".

Prijenos zaštićenih djela u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature ili parodije je zaštićen, osiguravajući da memeovi i GIF-ovi i dalje biti dostupni i djeljivi na internetskim platformama.

U tekstu se također navodi da će prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao što je Wikipedia ili softverske platforme otvorenog koda, kao što je GitHub, automatski biti izuzete iz područja primjene ove direktive. Na start-up platforme primjenjivat će se blaže odredbe nego na velike, etablirane platforme.

Autori i izvođači moći će zahtijevati dodatnu naknadu od distributera koji iskorištavaju njihova autorska prava, kada je prvobitno dogovorena naknada nerazmjerno niska u usporedbi s dobiti koju distributer ostvaruje.

Direktivom se nastoji olakšati slobodna uporaba materijala na koja postoje autorska prava u tehnici rudarenja teksta i podataka čime se europskim znanstvenicima omogućuje da budu konkurentniji nego prije u tom smislu. Ograničenja iz direktive o autorskim pravima ne primjenjuju se ni na sadržaj koji se koristi za podučavanje ili objašnjavanje.

Direktivom se također dopušta da se takvi sadržaji besplatno upotrebljavaju u svrhu očuvanja kulturne baštine. Nedostupna djela (koja se više ne komercijaliziraju) mogu se upotrebljavati kada ne postoji zajednička upravljačka organizacija koja bi izdala dozvolu.

Internetske kompanije trenutno imaju malo poticaja za potpisivanje poštenih ugovora o licenciranju s nositeljima prava, jer se ne smatraju odgovornima za sadržaj koji njihovi korisnici prenose. Oni su samo dužni ukloniti sadržaje koji krše autorska prava, kada ih nositelj prava to zatraži. Međutim, to je nezgodno za nositelje prava i ne jamči im pravedne prihode. Podizanjem odgovornosti internetskih kompanija povećat će se šanse nositelja prava (osobito glazbenika, izvođača i scenarista, kao i izdavača vijesti i novinara) da osiguraju pravedne ugovore o licenciranju, čime će dobiti pravedniju naknadu za korištenje njihovih djela koja se digitalno koriste.

„Ova direktiva važan je korak ka ispravljanju situacije u kojoj je bilo moguće da nekolicina tvrtki zarađuju ogromne iznose novca, a da pri tome ne plaćaju tisuće kreativaca i novinara o čijem radu ovise“, ističe povodom njezina donošenja Axel Voss (EPP, Njemačka).

Istovremeno, ova direktiva sadrži brojne odredbe kojima će se jamčiti da internet ostane prostor slobodnog izražavanja, pojašnjava Voss i dodaje da ove odredbe same po sebi nisu bile nužne jer direktiva neće stvarati nova prava za nositelje prava. Ipak, saslušali smo primjedbe i odlučili dvostruko jamčiti slobodu izražavanja. 'Memeovi', 'GIF-ovi', i 'isječci' sada su više zaštićeni nego ikada prije.

„Također mi je drago što danas dogovoreni tekst posebno štiti start-upove. Vodeće tvrtke budućnosti danas su start-up poduzeća, a raznolikost ovisi o velikom skupu inovativnih, dinamičnih i mladih tvrtki. To je sporazum kojim se štiti kvaliteta života ljudi, štiti demokracija braneći raznolik medijski prostor, jača sloboda izražavanja, potiče pokretanje poduzeća i tehnološki razvoj. On pomaže da internet bude spreman za budućnost i da to bude prostor koji koristi svima, a ne samo moćnima“, zaključuje Voss.

Dva su članka izazvala velike probleme. Naime to su članci 11 i 13. Članak 11. odnosi na internetske platforme koje objavljuju dijelove informacija, obvezujući ih da ugovaraju licencu od izdavača za korištenje njihova sadržaja, Članak 13. obvezuje internetske platforme da koriste filtere koji bi nadgledali preuzimanje sadržaja kako bi se spriječilo kršenje autorskih prava. Kao i u slučaju GDPR-a gdje se poslovni model temelji na korištenju podataka i ovog puta su opet ponajviše na udaru američke kompanije koje opet kao poslovni model imaju zaradu na informacijama koje su drugi proizveli i to se prije svega odnosi na Google, Amazon, Facebook, Apple, YouTube, ali i njihove podservise kao što su Google News, Apple News.

Pokušava se anti-plagijatorskom licencom postići da se ponuđači kreativnog sadržaja na internetu moraju obvezati da kontrolu korištenja autorskog sadržaja u budućnosti. Po mnogima je najsporniji ovaj drugi članak odnosno članak 13. koji donosi klauzulu koja državama članicama daje suverenitet pri u implementaciji Direktive, sve bi internetske platforme bile prisiljene prilagoditi svoje poslovanje svakoj pojedinoj članici Unije. Time se ionako kompliciran proces dovodi do apsurdne razine kompleksnosti, pojašnjavaju protivnici direktive, jer svaka bi država mogla zapravo raditi što želi.

 

Sporni članci:

 

Članak 11

Dijalog dionika

 

Države članice konzultirat će nositelje prava, organizacije za kolektivno upravljanje i institucije za očuvanje kulturnog naslijeđa u svakom sektoru prije uspostavljanja posebnih zahtjeva u skladu s Člankom 8 stavak 5 te će poticati redoviti dijalog između predstavnika organizacija korisnika i nositelja prava uključujući organizacije za kolektivno upravljanje i bilo koje druge relevantne organizacije dionika na sektorski specificiranoj osnovi kako bi se potaknula relevantnost i upotrebljivost mehanizama licenciranja koji su uspostavljeni u Članku 8 stavak 1 i osigurati da mjere zaštite za nositelje prava iz ovog poglavlja budu na snazi

 

Članak 13

Mehanizam pregovaranja

Države članice će osigurati da se stranke koje se suočavaju s poteškoćama u vezi s licenciranjem prava kada žele sklopiti sporazum u svrhu stavljanja na raspolaganje audiovizualnih djela na uslugama video-na-zahtjev, mogu osloniti na pomoć nepristranog tijela ili posrednika. Nepristrano tijelo, koje je uspostavila ili imenovala država članica u svrhu ovog Članka, i posrednici pružit će pomoć strankama u njihovim pregovorima i pomoći strankama da postignu sporazume, uključujući, gdje je to prikladno, podnoseći im prijedloge.


Države članice će izvijestiti Komisiju o tijelu ili posrednicima na kojem se odnosi prvi paragraf ne kasnije od 24 mjeseca nakon dana stupanja na snagu ove Direktive. Ako se države članice odluče osloniti na posredovanje, obavijest Komisiji uključivat će barem, kada je to moguće, izvor u kojem se mogu pronaći relevantne informacije o medijatorima kojima je posao povjeren.

Još iz kategorije

Dell predstavlja novi portfelj Dell EMC PowerEdge servera s AMD EPYC procesorima druge generacije

Dell predstavlja novi portfelj Dell EMC PowerEdge servera s AMD EPYC procesorima druge generacije

10.08.2019. komentiraj

Dell Technologies ponudit će cjelovit portfelj Dell EMC PowerEdge servera s AMD EPYC procesorima druge generacije. Kroz optimizirani dizajn, novi Dell EMC PowerEdge poslužitelji u potpunosti će utjecati na AMD-ovu tehnologiju nove generacije procesora.

Canon i McAfee zajednički za sigurnost

Canon i McAfee zajednički za sigurnost

06.08.2019. komentiraj

Svjestan da je sigurnost glavni prioritet za svaku tvrtku, Canon se udružio sa stručnjacima za kibernetičku sigurnost - tvrtkom McAfee - kako bi korisnicima pružio zaštitu ne samo od postojećih, nego i od budućih sigurnosnih prijetnji.

Epson uspostavio kompletni asortiman EcoTank jednobojnih pisača

Epson uspostavio kompletni asortiman EcoTank jednobojnih pisača

04.08.2019. komentiraj

Nastavno na uspjeh EcoTank asortimana, Epson je objavio dva nova modela kako bi kompletirao svoj portfelj jednobojnih tintnih pisača (M1170, M2170). Pružajući svu korist laserskog pisača, ali s impresivnom uštedom EcoTank asortimana, ovi izdržljivi, brzi i energetski učinkoviti pisači su stvoreni za korisnike i tvrtke kojima je potrebno rješenje za jeftini ispis velikog broja jednobojnih dokumenata, ističu u Epsonu.