Više od 30 posto malih i srednjih tvrtki prijavljuje pogoršanje svoje kibernetičke otpornosti, a najveći im problem predstavljaju financijska ograničenja i nedostatak obučenih stručnjaka za kibernetičku sigurnost.
Drugi dio programa Span security arene bio je podijeljen u tzv. tech i regulatorni dio koji su također obilježili brojni renomirani stručnjaci. Tako su pred publikom usmjerenom na IT i područje cyber sigurnosti o Active Directoryju govorili Jorge de Almeida Pinto i Jonas Bülow Knudsen. Spanovi stručnjaci Mario Santro i Igor Terlević predstavili su studije slučaja na temu Microsoft Azura i EDR rješenja.
Velikih imena nije manjkalo ni u temama vezanima uz compliance i legislativu pa su taj dio konferencije obilježili Gianluca Misuraca koji je istaknuo kako nacionalne vlade moraju koristiti umjetnu inteligenciju za poboljšanje javnih usluga, ali pritom i voditi računa o temeljnim ljudskim pravima, kao i Vinzenz Heussler iz Europske komisije koji je istaknuo važnost Direktive NIS2 u jačanju kibernetičke otpornosti cijele EU.
„Kibernetička sigurnost prestala je biti samo tehnički izazov, ona se danas tiče svih i nužna je za stabilnost i rast gospodarstva i društva. U vremenu u kojem su napadi sve sofisticiraniji, važno je da kibernetičku sigurnost tretiramo kao javno dobro. Jedino ulaganjem u prevenciju i intenzivnu suradnju možemo osigurati otpornost sustava te zaštititi podatke koji su sastavni dio našeg poslovanja i svakodnevnog života. S tim motivima pokrenuli smo Span Cyber Security Arenu“, istaknuo je predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović na otvaranju konferencije na kojoj se također naglasilo kako kibernetička sigurnost nije rezervirana samo za velike organizacije, već i male i srednje tvrtke koje su u sve većoj mjeri meta kibernetičkih napada.
Potvrđuje to i ovogodišnje izvješće o globalnoj kibernetičkoj sigurnosti prema kojem više od 30 posto malih i srednjih tvrtki prijavljuje pogoršanje svoje kibernetičke otpornosti, a najveći im problem predstavljaju financijska ograničenja i nedostatak obučenih stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Dio tog izazova rješavat će u narednim mjesecima i Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti. „Riječ je o nedavno osnovanom centru u Hrvatskoj, kakvi postoje i u ostalim zemljama članicama EU, a čije su aktivnosti usmjerene upravo na jačanje kibernetičke otpornosti mikro, malih i srednjih organizacija, akademskih i istraživačkih zajednica, civilnog društva i drugih dionika“, istaknula je Vlatka Marčan, pomoćnica ravnateljica CARNET-a i voditeljica NKS-a.
Iako je nužnost ulaganja u sustave i znanja u području kibernetičke sigurnosti bila misao vodilja cijele konferencije, jedna od njenih ključnih poruka bila je i ta da na kibernetičke napade moramo prestati gledati kao na armagedon. „Treba nam manje panike, a puno više smirenog i temeljitog pristupa našoj kibernetičkoj sigurnosti. Pritom moramo biti svjesni da nema stopostotne obrane od kibernetičkih napada, ali dobra priprema pomoći će vam da krizu lakše prebrodite i osigurate bolji kontinuitet poslovanja“, istaknuo je jedan od Spanovih predavača na konferenciji, Mate Matijašević.
IBM je u suradnji s centrom Quantum Science Center (QSC), koji financira američko Ministarstvo energetike i djeluje uz Oak Ridge National Laboratory (ORNL), te AMD-om predstavio platformu za zajednički razvoj kvantnog ispravljanja pogrešaka. Sustav povezuje kvantno računalo s visokoučinkovitim klasičnim računalstvom kako bi se ubrzao razvoj metoda potrebnih za pouzdanije kvantne izračune.
Kristina Podnar stručnjakinja je za digitalne politike i upravljanje umjetnom inteligencijom koja organizacijama pomaže pretvoriti načela upravljanja u jasna pravila odlučivanja i svakodnevne poslovne postupke. Ima više od dva desetljeća savjetodavnog iskustva, autorica je knjige „The Power of Digital Policy“ te trenutno radi na izdavanju knjige „The Power of Agentic AI Policy“ koja će biti dostupna od 19. siječnja 2027. godine.
U složenim ICT projektima rani problem često se vidi kao trend odstupanja od plana, a ne kao propušten rok. Pomicanje ključnih aktivnosti, veći utrošak čovjek-dana, nedostupni resursi i neispunjeni preduvjeti mogu najaviti da dinamiku treba prilagoditi. Kada nekoliko projekata istodobno traži iste stručnjake, voditelji projekata, tehnički voditelji i nadležni organizacijski rukovoditelji zajednički usklađuju prioritete. I nove korisničke zahtjeve treba procijeniti prije prihvaćanja, budući da i manja izmjena može tražiti dodatni angažman ili pomaknuti povezane aktivnosti. Tada se razmatraju utjecaji na tehničko rješenje, opseg, troškove, rokove i kvalitetu, a odluku potvrđuje sponzor projekta. Završena implementacija potvrđuje ispunjenje projektnih obveza, ali ne govori sama po sebi kakvu je korist rješenje donijelo korisniku. Poslovni učinak može se procijeniti nakon određenog razdoblja korištenja, kroz učinkovitost procesa, dostupnost sustava ili kvalitetu usluge. O ranom prepoznavanju odstupanja, usklađivanju resursa i praćenju vrijednosti nakon implementacije, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Veronika Petrović, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.