Kako transformirati Dubrovnik u pametni grad

Racionalno planiranje i programiranje pametne tehnološke platforme zasnovane na strateškim planovima i stvarnim potreba urbane sredine prethodi bilo kakvoj nabavi i implementaciji pojedinačnih pametnih rješenja, osnovni je zaključak održanog stručnog predavanja Pametan Grad Dubrovnik.

Predavanje je organizirano u  suradnji s tvrtkama Raafourty i Bosch, te s Hrvatskom komorom arhitekata s ciljem doprinosa transformaciji Dubrovnika u pametan grad koji inače povijesno baštini koncept pametnog grada. Ističući vrijednosti srednjovjekovnog Dubrovnika i nastojanja sadašnje lokalne samouprave da grad učine istinski pametnim za dobrobit svojih građana - sudionike skupa pozdravila je Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika.

Zrinka Rudež, doktorica znanosti, urbanistica i arhitektica, podsjetila je sudionike da je srednjovjekovni Dubrovnik kroz osam knjiga Statuta, između ostalog, imao uređen unutarnji i vanjski politički život komune, upravu, nasljedstvo, trgovinu, pomorsko pravo, obrte, urbanistički razvoj grada te komunalnu infrastrukturu. Pritom je bitno naglasiti da je tadašnja zakonska regulativa bila dostupna i lako razumljiva svim građanima, što primjerice danas nije slučaj jer je prostorno planiranje kompleksno za razumjeti i provoditi, što svjedoče brojni primjeri bespravnih i nekvalitetnih gradnji koji narušavaju vizure grada. Rudež je posebno naglasila da je u području prostornog i urbanističkog planiranja posebno važna integracija platforme pametnog grada, i to kroz postojeće prostorno-planske dokumente i buduće nove planove. Pametno korištena tehnologija može osigurati da se ubrzaju procesi u području prostornog planiranja te da se pojednostavi razumijevanje i operativna provedba prostornog planiranja. Pritom je bitno osigurati da lokalna samouprava ima više ovlasti u upravljanju Gradom., zaključila je Rudež.

Alarmantne prognoze Ujedinjenih Naroda da će do 2050. preko 60% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima nagovještaju da će se urbane sredine dodatno opteretiti što će stvoriti veći pritisak u gradovima kroz sve sfere života. No nije nužno čekati 2050. da shvatimo ozbiljnost situacije jer i danas naše morske turističke destinacije u ljetnim mjesecima doslovce dišu na škrge od preopterećenosti.

U slučaju Dubrovnika Wolfgang Volz, Voditelj velikih kupca iz Boscha, poručuje da se i velik priliv turista s kruzera može optimizirati koristeći pametne tehnologije. On je u svom izlaganju naveo da su, uz prethodnu izradu IoT (Internet of things - Internet stvari) tehnološke platforme, samo u San Franciscu poboljšali kvalitetu života građana, kao i utjecali na jačanje poslovanja poslovnih subjekata te unaprijedili i ubrzali administrativne procese lokalne samouprave. U San Leandrou, SAD, su kroz integraciju pametne LED rasvjete osigurali uštedu od 7 milijuna EURa kroz 15 godina i uštedili potrošnju energije. Jednostavna i atraktivna aplikacija koja je bazirana na gamingu može motivirati i upraviti kretanjima turista u destinaciji te pritom smanjiti preopterećenost pojedinih turističkih atrakcija - izložio je Volz te dodao da tehnologija danas nije problem, nego je bitno pametno koristiti tehnologiju i kvalitetno je umrežiti te osigurati njeno jednostavno i efikasno funkcioniranje na zadovoljstvo građana.

"Upravo je Grad Dubrovnik, sa svojim bogatim naslijeđem, prava destinacija za razgovor o pametnom upravljanju tehnološkim rješenjima. Povijesno su dokazali pametno upravljanje gradom, a danas imaju priliku postati primjer i predvodnik u stvaranju rješenja za pametan grad kojim će osigurati prosperitet i svijetlu budućnost za svoje građane. - izdvojio je Davor Žuvić, direktor tvrtke Raafourty i suorganizator stručnog skupa. Bitno je razumjeti da se trenutne pametne tehnološke integracije još trebaju testirati i dokazati te se u ovom području tek započela pisati novija urbanistička povijest. Sada je trenutak da se pokrenu kvalitetni procesi sustavnog planiranja kojim će se osigurati da budućnost dokaže inteligenciju gradova te je nužno osigurati fleksibilnost integracije novih tehnoloških rješenja u postojeća i njihovu učinkovitu interoperabilnost., zaključio je Žuvić.