Intel je na sajmu Mobile World Congress 2026 predstavio novu generaciju serverskih procesora pod nazivom Xeon 6+ Clearwater Forest, namijenjenih za primjenu u umjetnoj inteligenciji i telekomunikacijskoj infrastrukturi. Riječ je o čipovima koji bi trebali igrati važnu ulogu u razvoju edge AI sustava i budućih 6G mreža.
Novi procesori izrađeni su u Intelovom naprednom 18A proizvodnom procesu, koji omogućuje veću energetsku učinkovitost i veći broj tranzistora na čipu. Clearwater Forest procesori mogu imati do 288 jezgri, čime Intel nastoji povećati računalnu gustoću u podatkovnim centrima i mrežnoj infrastrukturi.
Velik broj jezgri posebno je važan za zadatke poput AI inferencije, analize mrežnog prometa i optimizacije mobilnih mreža, koji zahtijevaju obradu velikih količina podataka u stvarnom vremenu. Umjesto oslanjanja isključivo na grafičke procesore, Intel smatra da će kombinacija CPU-a i drugih akceleratora biti ključna za buduće AI sustave u telekomunikacijama.
Jedna od glavnih prednosti nove arhitekture je poboljšana energetska učinkovitost. Prema testovima koje je objavio Intel, sustavi temeljeni na Clearwater Forest procesorima mogu smanjiti potrošnju energije serverskih rackova za oko 38 posto u usporedbi s ranijom generacijom Xeon procesora Sierra Forest.
Procesori su dizajnirani za rad u modernim podatkovnim centrima i telekom mrežama, gdje će umjetna inteligencija igrati sve važniju ulogu u upravljanju mrežnim prometom, analizi podataka i optimizaciji performansi mobilnih sustava.
Intel planira da će procesori Clearwater Forest stići na tržište oko 2027. godine, a očekuje se da će ih koristiti telekom operatori i cloud pružatelji usluga koji razvijaju infrastrukturu za sljedeću generaciju mobilnih mreža i AI aplikacija.
IBM je u suradnji s centrom Quantum Science Center (QSC), koji financira američko Ministarstvo energetike i djeluje uz Oak Ridge National Laboratory (ORNL), te AMD-om predstavio platformu za zajednički razvoj kvantnog ispravljanja pogrešaka. Sustav povezuje kvantno računalo s visokoučinkovitim klasičnim računalstvom kako bi se ubrzao razvoj metoda potrebnih za pouzdanije kvantne izračune.
Kristina Podnar stručnjakinja je za digitalne politike i upravljanje umjetnom inteligencijom koja organizacijama pomaže pretvoriti načela upravljanja u jasna pravila odlučivanja i svakodnevne poslovne postupke. Ima više od dva desetljeća savjetodavnog iskustva, autorica je knjige „The Power of Digital Policy“ te trenutno radi na izdavanju knjige „The Power of Agentic AI Policy“ koja će biti dostupna od 19. siječnja 2027. godine.
U složenim ICT projektima rani problem često se vidi kao trend odstupanja od plana, a ne kao propušten rok. Pomicanje ključnih aktivnosti, veći utrošak čovjek-dana, nedostupni resursi i neispunjeni preduvjeti mogu najaviti da dinamiku treba prilagoditi. Kada nekoliko projekata istodobno traži iste stručnjake, voditelji projekata, tehnički voditelji i nadležni organizacijski rukovoditelji zajednički usklađuju prioritete. I nove korisničke zahtjeve treba procijeniti prije prihvaćanja, budući da i manja izmjena može tražiti dodatni angažman ili pomaknuti povezane aktivnosti. Tada se razmatraju utjecaji na tehničko rješenje, opseg, troškove, rokove i kvalitetu, a odluku potvrđuje sponzor projekta. Završena implementacija potvrđuje ispunjenje projektnih obveza, ali ne govori sama po sebi kakvu je korist rješenje donijelo korisniku. Poslovni učinak može se procijeniti nakon određenog razdoblja korištenja, kroz učinkovitost procesa, dostupnost sustava ili kvalitetu usluge. O ranom prepoznavanju odstupanja, usklađivanju resursa i praćenju vrijednosti nakon implementacije, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Veronika Petrović, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.