Fiskalizacija 2.0 tehnički je spremna za opterećenja veća od današnjih, sve je stabilno, a izazovi su u semantici i integracijama

Fiskalizacija 2.0 u Hrvatskoj ušla je u produkciju pod snažnim pritiskom rokova, očekivanja i različite digitalne spremnosti poduzetnika, ali prvi rezultati upućuju na stabilan rad jezgre sustava. U razgovoru za ICTbusiness, Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, precizno razdvaja dvije stvari koje se u javnosti često miješaju: razmjenu eRačuna koja ide preko informacijskih posrednika i fiskalizaciju eRačuna kao zaseban državni servis. APIS IT je u toj priči ključan kao dizajner i održavatelj fiskalizacijskog sustava te kao sudionik kroz MIKROeRAČUN, besplatnu aplikaciju Porezne uprave namijenjenu najmanjim subjektima. Bilić navodi da je sustav u kratkom razdoblju obradio više od 2,2 milijuna eRačuna bez većih zastoja te da je arhitektura od početka projektirana kao robusna i visoko skalabilna.

Ključ je u kontejnerskoj platformi, visokoj raspoloživosti u aktiv-aktiv režimu i mogućnosti horizontalnog i vertikalnog skaliranja, uz testiranja na razine opterećenja usporedive s vršnim opterećenjima Fiskalizacije 1. U produkciji su, tvrdi, zabilježena vršna opterećenja do 45 zahtjeva u sekundi bez značajnijeg opterećenja resursa, što je posebno važno u obračunskim špicama. Istodobno, Bilić naglašava da je MIKROeRAČUN namjerno funkcionalno ograničen i da nije konkurencija tržištu informacijskih posrednika, nego sigurnosna mreža za one koji nemaju IT podršku i nisu u punoj obvezi slanja u 2026. Najčešći problemi u startu, prema APIS IT-u, nisu bili infrastrukturni, nego semantički i integracijski: različite interpretacije polja, certifikati i prilagodba postojećih ERP-ova. U takvom modelu, Porezna uprava ostaje nositelj poslovnih tumačenja, posrednici prva linija prema korisnicima, a APIS IT jamac stabilnosti i tehnološke evolucije sustava.

Sustav je u vrlo kratkom razdoblju obradio više od 2,2 milijuna eRačuna bez većih zastoja. Kako je kroz arhitekturu IT riješena skalabilnost sustava kako bi mogao podnijeti ovakav volumen transakcija od prvog dana produkcije? Koji su ključni tehnički elementi koji osiguravaju visoku raspoloživost i otpornost sustava u vršnim opterećenjima, primjerice na kraju obračunskih razdoblja?

Ovdje je važno naglasiti da se unutar projekta Fiskalizacija 2.0 odvijaju dva odvojena procesa: razmjena eRačuna i fiskalizacija eRačuna. Razmjena eRačuna provodi se preko informacijskih posrednika dok  APIS IT sudjeluje samo u kontekstu MIKROeRAČUNA, besplatne aplikacije koju je Porezna uprava stavila na raspolaganje malim i mikro poduzetnicima. Stoga u ovom slučaju govorimo o karakteristikama sustava za fiskalizaciju eRačuna kojeg smo u APIS IT-u projektirali kao robusno i visoko skalabilno rješenje temeljeno na kontejnerskoj platformi. Sve ključne komponente rade u visoko raspoloživom aktiv-aktiv režimu te podržavaju horizontalno i vertikalno skaliranje, čime se osigurava kontinuirani rad sustava i u uvjetima izrazitih vršnih opterećenja.

Arhitektura sustava projektirana je i opsežno testirana za opterećenja usporediva s vršnim opterećenjima Fiskalizacije 1, koja su prema procjenama višestruko veća od očekivanih opterećenja u okviru Fiskalizacije 2.0. Dosadašnja produkcijska iskustva to dodatno potvrđuju, pri čemu su zabilježena vršna opterećenja do 45 zahtjeva u sekundi bez značajnijeg opterećenja dediciranih sistemskih resursa.

Takav arhitekturni pristup osigurava visoku raspoloživost, otpornost i stabilne performanse sustava, uključujući i kritična razdoblja poput završetka obračunskih ciklusa.

Više od 300 tisuća poreznih obveznika pravodobno je odabralo pristupnu točku, uz mogućnost izbora između 33 informacijska posrednika, vlastitih rješenja i MIKROeRAČUNA. Kako ocjenjujete ravnotežu između državne besplatne pristupne točke i tržišnih informacijskih posrednika s komercijalnim rješenjima?

Ravnoteža između državne besplatne pristupne točke i tržišnih informacijskih posrednika temelji se na jasno razgraničenim ulogama. MIKROeRAČUN je funkcionalno ograničeno rješenje, namijenjeno zaprimanju i fiskalizaciji ulaznih eRačuna i isključivo određenoj skupini korisnika - obveznicima koji su izvan sustava PDV-a i koji u 2026. nisu obvezni slati eRačune u svom redovitom poslovanju. S druge strane, tržišni informacijski posrednici nude napredna, komercijalna rješenja prilagođena potrebama poduzetnika koji su obveznici pune primjene Zakona o fiskalizaciji, uključujući integracije s poslovnim sustavima, automatizaciju procesa i dodatne usluge.

U okviru provedbe Zakona Porezna uprava je osigurala besplatnu pristupnu točku MIKROeRAČUN kako bi se omogućilo ispunjenje zakonskih obveza svim poreznim obveznicima. Naime, ovaj pristup omogućava svim obveznicima PDV-a koji jesu dužni razmjenjivati eRačune da mogu nesmetano provoditi svoje poslovne procese, neovisno o digitalnoj spremnosti svojih poslovnih partnera.

Postoji li rizik da besplatna aplikacija dugoročno utječe na tržišnu dinamiku i investicije privatnih posrednika?

S obzirom na činjenicu da su korisnici MIKROeRAČUNA mali porezni obveznici koji imaju značajno manji volumen računa i ne trebaju integraciju s računovodstvenim programima jer nisu u obvezi vođenja poslovnih knjiga, ne postoji realan rizik da bi besplatna aplikacija mogla dugoročno narušiti  tržišnu dinamiku ili negativno utjecati na investicije privatnih informacijskih posrednika. Uloga MIKROeRAČUNA je isključivo potporna, a ne konkurentska tržišnim rješenjima.

Kako se osigurava da svi sudionici imaju tehnički ravnopravan položaj u sustavu razmjene eRačuna?

Tehnička ravnopravnost svih sudionika u sustavu razmjene eRačuna osigurana je kroz jedinstvene tehničke i sigurnosne standarde propisane Zakonom o fiskalizaciji i pratećom dokumentacijom. Svi informacijski posrednici, uključujući državnu pristupnu točku, podliježu istim pravilima razmjene, validacije i sigurnosti podataka, čime se osigurava neutralan i interoperabilan sustav za sve sudionike.

MIKROeRAČUN je u prvim danima odabralo više od 95 tisuća poreznih obveznika, a kroz njega je zaprimljeno više od 130 tisuća eRačuna. Koji su bili ključni funkcionalni kriteriji pri dizajnu MIKROeRAČUNA kako bi bio prihvatljiv mikro i malim poduzetnicima bez IT podrške?

Pri dizajnu MIKROeRAČUNA ključni funkcionalni kriteriji bili su jednostavnost korištenja, dostupnost bez tehničke integracije i jasno usmjerenje na osnovne zakonske obveze. Aplikacija je, ponovo ističem, razvijena imajući u vidu mikro i male poduzetnike koji nisu u sustavu PDV-a i koji nemaju vlastitu IT podršku, pri čemu je naglasak stavljen na intuitivno korisničko sučelje, minimalan broj potrebnih koraka za zaprimanje i pregled eRačuna te izostanak potrebe za instalacijom dodatnog softvera ili prilagodbom postojećih poslovnih sustava.

Planira li se daljnje funkcionalno proširenje aplikacije ili će ona ostati striktno osnovna pristupna točka?

MIKROeRAČUN je koncipiran kao pristupna točka namijenjena malim poslovnim subjektima u kojoj imaju jasnu i jednostavnu evidenciju ulaznih računa i obveza plaćanja. Trenutačno se ne planira njegovo značajnije funkcionalno proširenje u smjeru naprednih poslovnih mogućnosti jer je njegova svrha osigurati ispunjenje zakonskih obveza za korisnike koji nisu obveznici pune primjene Zakona o fiskalizaciji. Time se zadržava jasna razlika između besplatne državne pristupne točke i komercijalnih rješenja informacijskih posrednika.

Kako se mjeri stvarni poslovni učinak MIKROeRAČUNA na smanjenje administrativnog opterećenja malih poduzetnika?

Stvarni poslovni učinak MIKROeRAČUNA na smanjenje administrativnog opterećenja malih poduzetnika prati se kroz operativne pokazatelje poput broja aktivnih korisnika, broja zaprimljenih eRačuna, smanjenja potrebe za alternativnim načinima dostave računa te broja upita i tehničkih poteškoća u radu korisnika. Prema najavama Porezne uprave, funkcionalnosti MIKROeRAČUNA će se i dalje pratiti i procjenjivati potrebu dorade.

Kako APIS IT rješava situacije gdje različiti informacijski posrednici različito interpretiraju neobavezna polja u nacionalnom proširenju, što može uzrokovati probleme pri automatskom knjiženju kod primatelja?

Različite interpretacije neobaveznih polja u nacionalnom proširenju eRačuna adresiraju se prvenstveno kroz jasno definirana i jedinstvena tehnička pravila koja je objavila Porezna uprava i koja su dostupna svim informacijskim posrednicima. Dosad uočene različite interpretacije odnose se na odstupanja koja ne utječu na porezne procese ni na automatska knjiženja – u najvećem dijelu vidimo slučajeve gdje jedna strana iskaže prazno polje dok drugi primjerice upisuju 0,00. U suradnji s Poreznom upravom planiramo daljnje dorade koje će omogućiti da se na takve interpretacije ne gleda kao na razlike jer to u biti ni nisu.

Postoji li centralizirani validator dostupan korisnicima za pre-check ispravnosti strukture prije samog slanja na fiskalizaciju kako bi se smanjio broj grešaka na produkciji?

Za potrebe provjere tehničke ispravnosti, Porezna uprava osigurava validacijske mehanizme koji provjeravaju strukturu i osnovnu usklađenost eRačuna sa standardima propisanim EU normom s hrvatskim proširenjem. Time se smanjuje broj tehničkih pogrešaka u stvarnom radu sustava, dok su informacijski posrednici i proizvođači poslovnih rješenja odgovorni za dodatne interne provjere i prilagodbe specifičnim poslovnim potrebama svojih korisnika.

Naglašavate da je sustav razvijan i testiran u suradnji s računovođama, informacijskim posrednicima i gospodarstvom, ali i da su uočene određene početne poteškoće. Koji su se tipovi tehničkih ili poslovnih neusklađenosti najčešće pojavljivali u prvim danima produkcije?

Sustav fiskalizacije eRačuna razvijan je i testiran u više faza, uz aktivno sudjelovanje predstavnika strukovnih udruženja računovođa, informacijskih posrednika i predstavnika gospodarstva. Unatoč opsežnom testiranju, u prvim danima produkcijskog rada uočene su očekivane početne poteškoće koje su primarno proizašle iz različitih stupnjeva tehničke spremnosti sudionika i razlika u interpretaciji pojedinih elemenata specifikacije.

Najčešće uočene neusklađenosti odnosile su se na semantičke pogreške u podacima, osobito u korištenju neobaveznih i nacionalno proširenih polja eRačuna, zatim na pogrešne ili neispravno konfigurirane certifikate te na povremene probleme u integraciji postojećih poslovnih sustava s novim servisima. Na samoj infrastrukturi sustava nije bilo tehničkih problema koji bi imali značajniji utjecaj na ukupnu dostupnost. I ovdje napominjem da Porezna uprava kontinuirano objavljuje upute i odgovore na najčešća pitanja na svojim službenim mrežnim stranicama, a porezni obveznici se u svakoj komunikaciji ponovno upućuju na te izvore kao centralno i vjerodostojno mjesto za sve relevantne informacije.

Kako je organiziran operativni model podrške između APIS IT-a, Porezne uprave i informacijskih posrednika?

Operativni model podrške organiziran je kroz jasno definiranu suradnju između Porezne uprave, APIS IT-a i informacijskih posrednika. APIS IT osigurava stabilnost i tehničko održavanje središnje infrastrukture, Porezna uprava daje regulatorna i poslovna tumačenja, dok su informacijski posrednici prva linija podrške prema krajnjim korisnicima svojih rješenja. Takav model omogućava brzo razdvajanje tehničkih i poslovnih pitanja te učinkovitije rješavanje prijavljenih problema.

Postoje li jasni SLA pokazatelji za rješavanje incidenata i kako se oni prate u praksi?

Za sustav su definirani interni pokazatelji razine usluge (SLA) koji se prate kontinuirano kroz nadzorne alate i operativne izvještaje. Iako se pojedinačne SLA vrijednosti ne komuniciraju javno, dostupnost i odziv sustava prate se u stvarnom vremenu, a incidenti se klasificiraju prema utjecaju i prioritetu, uz jasno definirane procedure eskalacije.

S obzirom na to da je ovo kritična infrastruktura, jamči li država određeni SLA za dostupnost servisa (npr. 99.9 posto) i postoje li protokoli za postupanje u slučaju duljeg prekida rada sustava (tzv. business continuity plan za poduzetnike)?

S obzirom na to da se radi o kritičnoj državnoj infrastrukturi, sustav je projektiran za najvišu razinu raspoloživosti i otpornosti. Postoje definirani protokoli za postupanje u slučaju izvanrednih situacija, uključujući tehničke kvarove ili privremene prekide rada, kao i preporuke za postupanje obveznika u takvim okolnostima kojima se osigurava kontinuitet poslovanja i pravna sigurnost za porezne obveznike.

Koji tip grešaka dominira u ticketima podrške: problemi s certifikatima, timeouti servera ili semantičke greške u podacima?

Analiza zaprimljenih prijava pokazuje da najveći udio čine semantičke greške u podacima i neusklađenosti u strukturi poruka, dok manji dio otpada na probleme s certifikatima i rijetke komunikacijske zastoje. To potvrđuje da su izazovi u početnoj fazi više povezani s prilagodbom poslovnih procesa i interpretacijom standarda nego s tehničkom stabilnošću sustava.

APIS IT ima ključnu ulogu kao tehnološki partner države. Kako je izgledala suradnja s privatnim ERP proizvođačima i informacijskim posrednicima tijekom testiranja i razvoja sustava?

Suradnja APIS IT-a s informacijskim posrednicima tijekom razvoja i testiranja bila je intenzivna i kontinuirana. Kroz radionice, tehničke konzultacije, testiranje na Portalu za testiranje sukladnosti i razmjenu povratnih informacija, sustav je prilagođavan stvarnim poslovnim scenarijima što je značajno pridonijelo stabilnosti u produkcijskom radu.

Koliko je otvoren sustav prema nadogradnjama i sudjelovanju vanjskih tehnoloških partnera — postoji li API ili sandbox okruženje za integraciju novih rješenja?

Sustav je od početka dizajniran kao otvoren i nadogradiv. Informacijskim posrednicima i proizvođačima rješenja dostupni su standardizirani API-ji i Portal za testiranje sukladnosti, što omogućuje integraciju novih rješenja, postupno uvođenje nadogradnji i dugoročnu održivost sustava.

Kako se u APIS IT-u procjenjuje utjecaj ovog projekta na buduće digitalne usluge države, poput automatizacije poreznih procesa ili eDokumentacije?

Za nas u APIS IT-u ovaj je projekt dio kompleksnog programa Digitalne transformacije Porezne uprave i čini jedan od novih temelja za daljnji razvoj digitalnih javnih usluga.  Stečena iskustva i izgrađena infrastruktura stvaraju preduvjete za daljnju automatizaciju poreznih procesa i - ono što je najvažnije - pojednostavljenje administrativnih obveza za građane i poduzetnike i ključni korak u modernizaciji poslovanja.