Poprilično zanimljiv trend u infrastrukturi svakako jest onaj vezan uz mogućnosti pohrane podataka unutar servera, odnosno, koliko se hardvera točno troši unutar posebnih zidova, na željeznim policama, a koliko u cloud okruženjima.
Tako nešto teško je precizirati, iako se IDC i slične organizacije trude iz kvartala u kvartal učiniti upravo to. Najčešće nam predoče brojke s minimalno jednim kvartalom zakašnjenja, ali i to je određeni pomak, određeni uvid u situaciju.
Kako bi se to olakšalo, IDC je pokrenuo poseban način praćenja - Worldwide Quarterly Enterprise Infrastructure. Kroz njega se prikazuju prihodi i kompletni sustavi vezani za servere, pohranu, podatkovne centre u cjelini. Na taj se način ujedno eliminira i mogućnost dvostrukog brojenja pa nema grešaka koje su postojale u prošlosti.
Potencijalna mana je što proizvođači sami unose te podatke pa ne moraju biti potpuno točni. Ali, moramo im vjerovati jer druge baš i nema. Uz tu metodu lakše je i prognozirati što će biti u budućnosti.
A sve te brojke pokazuju da je u drugom kvartalu potrošnja na cloud infrasatrukturu pala za 2,4 posto, na 16,8 milijardi američkih dolara. Istovremeno, javni cloud pao je za 6,1 posto, na 11,9 milijardi dolara. Posvećeni (eng. dedicated) cloud je porastao za 7,8 posto, na 4,9 milijardi dolara i 46,5 posto ili 2,28 milijardi dolara kupljenog omogućeno je direktno klijentu, a ne na lokaciju kojoj on ima posredni pristup.
Potrošnja na tradicionalne ili fizičke stavke podatkovnih centara porasla je za 3,4 posto, na 13,4 milijardi dolara.
Ukupno, u ovoj godini bi cloud infrastruktura u ovoj godini trebala porasti za 12 posto i uprihoditi 74,3 milijardi dolara.
Od proizvođača, prvi je Dell s udjelom od 15,5 posto kroz drugi kvartala, odnosno, prihodima od 2,61 milijardu dolara. Na drugom mjestu je HPE s 1,91 milijardom prihoda i 11,4 posto udjela, treći je Inspur s 1,44 milijarde prihoda i 8,5 posto udjela...
Detaljnije o tome kako se izvješće izvelo i kako stoje brojke, pogledajte OVDJE.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
United Grupa (UG), ostvarila je rekordne financijske rezultate u 2023. godini i to rast od 7 posto kako prihoda tako i dobiti prije kamata oporezivanja, amortizacija i deprecijacije (EBITDA) dosegnuvši 2.791 milijuna eura prihoda, odnosno 988 milijuna eura EBITDA. Uzimajući u obzir prodaju portfelja tornjeva Grupe, iz kolovoza 2023., Grupa je ostvarila usporedivi organski rast EBITDA, u 2023. godini, od 10 posto.
Rezovi za tvrtku, koja je gotovo udvostručila svoj ukupni broj zaposlenih od kraja 2020., samo su posljednji primjer učinaka veće konkurencije i slabije potražnje u sektoru električnih automobila.
