Trump blokirao Broadcomovo preuzimanje Qualcomma

Izvjesno je kako od velikog Broadcomova preuzimanja Qualcomma neće biti ništa. Veliki posao, težak čak 117 milijardi dolara, blokirao je američki predsjednik Donald Trump pod izgovorom „nacionalne sigurnosti“.

Trump je dobio preporuku povjerenstva za strana ulaganja da odbije preuzimanje, budući da je singapurski Broadcom povezan s kineskim kapitalom. "Postoje jasni dokazi na osnovu kojih vjerujem da bi Broadcom ovim preuzimanjem mogao počiniti radnje koje bi štetile nacionalnoj sigurnosti", izjavio je Trump u ponedjeljak navečer.

Ta odluka zorno ocrtava čvrsti stav kojeg je aktualna administracija zauzela prema preuzimanju američkih tehnoloških tvrtki. U rujnu je blokirano preuzimanje Lattice Semiconductora od strane investitora za kojeg se utvrdilo kako je potpomognut kineskim novcem. Bila je to tek četvrta odluka u 25 godina kojom je američki predsjednik blokirao strano ulaganje zbog "opasnosti po nacionalnu sigurnost". Trumpova administracija do sada je onemogućila barem šest preuzimanja.

Nova odluka do sada nije zabilježena, budući da Bijela kuća još nikada nije zaustavila neprijateljsko preuzimanje u ovoj fazi. Broadcom i Qualcomm, naime, nisu imali nikakav ugovor o preuzimanju, a borba se vodila oko odluke dioničara koji su tek trebali odlučiti hoće li doći do preuzimanja ili ne. Prije nego je ikakva odluka donesena, povjerenstvo za strana ulaganja pokrenulo je reviziju kako bi utvrdilo postoji li prijetnja nacionalnoj sigurnosti.

Trumpovoj administraciji nije bilo dostatno što je Broadcom ranije najavljivao, a sada i poduzeo konkretne korake, oko preseljenja tvrtke u SAD. Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je prvi čovjek tvrtke Hock Tan održao sastanak u Pentagonu. Odavno je jasno kako u poslovnom smislu SAD i Kina nisu i još uvijek ne mogu biti partneri. Ovogodišnji potezi aktualnog američkog predsjednika sve glasnije govore u prilog djelomičnom izolacionizmu, odnosno činjenici da će SAD, kada su u pitanju investicije, ići na ruku američkim tvrtkama.

Tako Trump, primjerice, nema problema s Foxconnovim ulaganjem u proizvodne pogone na američkom tlu, jer je u pitanju, pogađate, veliki partner jedne od perjanica američke tehnološke industrije - Applea. S druge strane, Amerikanci nisu puno skrivali karte kada su koristili svoj utjecaj u Japanu ne bi li onemogućili najpovoljniju ponudu za Toshibinu jedinicu za proizvodnju memorija koja je, dakako, bila iz Kine.

Dvije velesile izravni su konkurenti u mnogim područjima, a posebno je to izraženo u tehnologiji. Sjedinjene su države itekako otvorene prema investicijama njihovih saveznika od kojih imaju najviše koristi, konkretno Japana, Koreje, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i bliskoistočnih partnera. Ipak, pomalo je neukusno stalno se skrivati iza priča o nacionalnoj sigurnosti i pritom onemogućavati vlastite tvrtke u postizanju isplativih poslovnih dogovora, kao što je bio slučaj s "preporukama" telekom operaterima vezanim uz korištenje opreme i prodaju uređaja iz Huaweija i ZTE-a. Normalni ljudi svjesni su kako nacionalni interes i nacionalna sigurnost ne predstavljaju istu stvar te bi stoga Trump konačno trebao početi nazivati stvari pravim imenom.

U cijeloj ovoj priči je zanimljivo da se američki predsjednik Donald Trump nije oglasio ranije, nego tek sada i da tek sada istaknuo kinesku upletenost u singapursku kompaniju. Posebno to treba gledati u kontekstu ovotjedne smjene Rexa Tillersona i postavljanje na njegovo mjesto bivšeg šefa CIA-e Mikea Pompea. Sve su to, smatraju neki analitičari, povezani događaji iako možda ovo spajanje nije ključan događaj u pokretanju ovih događanja.