Srednja i istočna Europa nastavit će rasti istim tempom u 2019.

Srednja i istočna Europa nastavit će rasti istim tempom u 2019.

Foto: Fotolia

Tijekom posljednjih nekoliko godina, regija SIE je potvrdila svoju sposobnost generiranja rasta. Očekuje se da će gospodarsko okruženje u regiji SIE ostati pozitivno i u 2019. godini predviđa se snažan rast BDP-a u većini zemalja (oko 3% ili više), premda s određenim cikličkim usporavanjem, tvrdi se u najnovijoj analizi UniCredita o kojoj se govorilo na radionici tijekom godišnjeg Euromoneyjevog foruma za regiju SIE u Beču.

Nakon cikličkog vrhunca u 2017. godini 4,6% isključujući Rusiju i Tursku i prosječnog rasta BDP-a od 3,7% u 2018. godini, gospodarski rast regije vjerojatno će ostati iznad potencijalnog u 2019. (oko 3,2% u prosjeku), no mogao bi usporiti u 2020. godini uslijed potencijalno slabije globalne trgovine.

Članice EU u regiji SIE imaju potencijal zabilježiti bolje rezultate od drugih regija s tržištima u nastajanju zahvaljujući manjem oslanjanju regije SIE na priljev stranog kapitala, većem opsegu fiskalnih poticaja, povoljnijim financijskim uvjetima, pristupu EU fondovima i pozitivnom učinku padajućih cijena dobara. Slovačka, Bugarska i Mađarska zabilježit će najsnažniji rast BDP-a u 2019. u regiji SIE. Najveća ograničenja gospodarskom rastu u ovoj regiji predstavljaju: pooštravanje uvjeta na tržištima rada, pogotovo u Češkoj i Mađarskoj te mogući tvrdi Brexit, što bi bilo štetno zbog novih trgovinskih prepreka koje bi mogle negativno utjecati kako na izvoz regije SIE tako i na investicije. Slovačka i Češka predstavljaju najranjivija tržišta regije SIE u odnosu na nepovoljne okolnosti Brexita. Rusija i Turska mogle bi slijediti drugačije trendove, kao što je to bio slučaj u 2018.

Domaća potražnja, a pogotovo osobna potrošnja, pokretana niskom stopom nezaposlenosti i višim plaćama, predstavljat će glavne izvore rasta za gospodarstva regije SIE, dok će izvoz biti podložan potencijalnom cikličkom usporavanju tijekom idućih nekoliko godina.

Inozemna izravna ulaganja, koja su u prošlosti bila jedan od glavnih pokretača ekonomske transformacije regije – pogotovo u pogledu transfera tehnologije i znanja – i dalje će ostati važna no manje nego u prethodnom desetljeću. U nekim je sektorima regija SIE postala proizvodni ogranak Zapadne Europe  pri čemu su inozemna izravna ulaganja postupno mijenjala opseg usredotočujući se na naprednije industrije, sve više uključujući i uslužni sektor.  Stopa inozemnih izravnih ulaganja u odnosu na BDP ostala je iznad oko 2,5% tijekom 2016.-2018. te se očekuje da će ostati na sličnoj razini tijekom sljedećih nekoliko godina. Uloga međunarodnih tvrtki koje posluju u regiji ostaje relevantna: dodana vrijednost koja potječe od stranih tvrtki predstavlja više od 40% ukupne dodane vrijednosti (zamjenski pokazatelj BDP-a) u državama kao što su Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Češka,  koje su ujedno i u najvećoj mjeri integrirane unutar europskog lanca vrijednosti.

Inozemna izravna ulaganja dodatno nadopunjuju doprinosi EU fondova u državama regije SIE koje su članice Europske unije. U razdoblju od 2014. do 2020. sredstva EU predstavljaju u prosjeku 2,9% BDP-a (150 milijardi eura za države članice EU u regiji SIE, isključujući Poljsku), pri čemu su godine 2019.-2020. najvažnije u pogledu privlačenja sredstava.

Digitalna transformacija predstavlja dodatne prilike za rast u regiji. Rasprostranjenost interneta  u državama regije SIE povećala se za 20% od 2010. te sad obuhvaća blizu 75% populacije mjereno brojem pojedinaca koji koriste internet. Rasprostranjenost korištenja mobilnih telefona u državama regije SIE iznosi 120% mjereno brojem mobilnih pretplata na 100 stanovnika. Ove su brojke usporedive s brojkama većine tržišta Zapadne Europe, no zabilježile su veću brzinu konvergencije tijekom posljednjih godina.

Očekuje se da će u 2019. godini rast kreditiranja u bankarskom sektoru regije SIE biti prilično značajan, oko 4-4,4% (regija SIE isključujući Rusiju i Tursku), pri čemu će kreditiranje građanstva – uslijed viših raspoloživih prihoda, niske stope nezaposlenosti i više osobne potrošnje – rasti brže od kreditiranja poduzeća. Povećano zanimanje za kreditiranje građana tijekom posljednjih godina vidljivo je i kad pogledamo strategije banaka vezano uz sinergijske učinke s drugim poslovnim područjima – kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing – i partnerstvima općenito. Banke u regiji SIE još uvijek mogu pronaći prostora za rast kreditiranja putem pojednostavljivanja procesa kreditiranja (to jest, konsolidiranjem platformi koje obuhvaćaju veći broj kanala kreditiranja, optimiziranjem analiziranja kreditnog rizika) i putem digitalizacije (kako bi se unaprijedilo sveukupno korisničko iskustvo i kanali) kako bi mogle ponuditi personalizirane opcije koje se tiču proizvoda i pružanja usluga.

Postojeći ciklus kreditiranja razlikuje se od onog u prošlosti budući da se likvidnost banaka u regiji SIE poboljšala a situacija u pogledu kvalitete kredita nije usporediva sa situacijom u prošlosti (stopa nenaplativih kredita u prosjeku se smanjila s 14% u 2014. na 5% u 2018. u regiji SIE isključujući Tursku i Rusiju).

Osim zdravog gospodarskog rasta, dugoročni potencijal za bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi vidljiv je i u niskoj penetraciji bankarstva u smislu omjera kredita i BDP-a. Dok mnoge zemlje eurozone imaju omjer kredita i BDP-a viši od 100 posto, sva tržišta srednje i istočne Europe trenutno imaju omjer manji od 70 posto, dok Rumunjska, Mađarska, Srbija i Rusija imaju čak i manje od 50 posto. Nadalje, nizak omjer kredita i depozita, znatno niži nego prije nekoliko godina (sva tržišta srednje i istočne Europe osim Turske imaju omjer kredita i depozita ispod 100 posto, uz većinu tržišta srednje i istočne Europe – Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Rusija, na oko 70-75 posto) također pridonosi tom potencijalu, kao i penetraciji digitalnog bankarstva. Što se tiče potonjeg, razina korištenja digitalnog bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi trenutno je niža, ali brzo raste. Korištenje internetskog bankarstva više je nego udvostručeno između 2010. i 2017. godine u Češkoj, Mađarskoj, Turskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Također je stalno značajno viša od korištenja interneta za online kupnju u regiji.

Bankarski sektor regije SIE u budućnosti će doživjeti nastavak poboljšanja učinkovitosti, čišćenja kreditnog portfelja i većeg fokusa na prihode i rast. Utrka za tržišni udio nastavlja se i postoji prostor za spajanja i preuzimanja. Što se tiče prihoda banaka u prethodnim godinama, neto kamatni prihod oporavlja se od niskih razina u razdoblju od 2015. do 2016. i očekuje se da će u 2019. činiti dvije trećine prihoda u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe. Troškovi također rastu, uz pritisak plaća, no očekuje se da će omjer troškova i prihoda ostati stabilan u razdoblju od 2020 do 2023. te da se neće ponoviti snažna poboljšanja zabilježena posljednjih godina. Očekuje se da će troškovi rizika, u smislu rezerviranja za potencijalne gubitke u odnosu na bruto kreditiranje, ostati vrlo niski (na 77 baznih bodova regiju SIE osim Rusije i Turske), ali će se postupno „normalizirati“. Poboljšana kvaliteta aktive – niži nenaplativi krediti koji se prenose u niža rezerviranja za potencijalne gubitke – bila je glavni pokretač profitabilnosti posljednjih godina: profitabilnost za tržišta srednje i istočne Europe stalno raste na godišnjoj razini u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Primjerice, povrat na kapital trenutno je oko 10 posto na razini bankarskog sustava (regija SIE, osim Turske i Rusije) i očekuje se da će ostati na takvim razinama.

„Gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija srednje i istočne Europe dobro je pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokom razinom konkurentnosti u svim područjima. Uz našu čvrstu vodeću poziciju i snažnu predanost regiji, UniCredit će nastaviti podržavati gospodarski rast tržišta regije SIE na kojima poslujemo. Odjel za regiju SIE jest i ostat će glavni pokretač rasta Grupe“, rekao je Carlo Vivaldi, direktor Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu.

„Poslovno okruženje koje se brzo mijenja i izazovi koje nameće digitalni krajolik, uz potrebu stalnog poboljšanja korisničkog iskustva, postali su jedno od najvažnijih područja u koje tvrtke ulažu. Na današnjem konkurentnom tržištu, to su imperativi za tržišne lidere budući da klijenti očekuju da će pružatelji financijskih usluga pratiti tempo promjena. Kao rezultat toga, interakcije klijenata s njihovim bankama sve više karakterizira rastući stupanj automatizacije kroz digitalne procese“, dodao je Andrea Diamanti, direktor Odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Europu.

Aktivnost spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe bila je snažna tijekom 2018. godine. Prošle smo godine doživjeli kontinuiran uredni izlazak grčkih banaka s tržišta jugoistočne Europe, konsolidaciju u Rusiji među državnim bankama pod vodstvom Centralne banke i najavljenu privatizaciju u Sloveniji i Srbiji. Nakon dinamične 2018. godine, mogli bismo očekivati sličnu snažnu tržišnu aktivnost u 2019. godini koju pokreću tržišta jugoistočne Europe zahvaljujući već najavljenim ponudama i inicijalnim javnim ponudama, smanjenju izloženosti rizicima nekih regionalnih grupa, kao i privatizacijama u pojedinim zemljama (npr. Sloveniji i Srbiji).

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema EBITDA

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema EBITDA

20.08.2019. komentiraj

Nastavljamo s analizom softverskog segmenta domaće ICT industrije i to prema najuspješnijima kada je riječ o dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) koji je na razini ovog segmenta dosegao u prošloj poslovnoj godini više od 1,79 milijardi kuna uz rast od 2,04 posto na godišnjoj razini.

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema prihodima

VELIKA ICT ANALIZA: Tko su najveće domaće softverske tvrtke prema prihodima

19.08.2019. komentiraj

I došlo smo do najzanimljivijeg dijela naše velike analize domaće ICT industrije i to do softvera. Upravo je ovaj dio industrije oduvijek bilježio vrlo visoke stope rasta pa je tako bilo i prošle godine jer je softverska industrija porasla 17,61 posto kada je riječ o prihodima odnosno dosegla je 12,8 milijardi kuna prihoda. Ukupno je u ovoj analizi promatrano gotovo 2300 tvrtki što samo govori o važnosti ovog sektora koja će se dodatno vidjeti kada u analizi dođemo do broja zaposlenih i prosječnim plaćama.