Srednja i istočna Europa nastavit će rasti istim tempom u 2019.

Srednja i istočna Europa nastavit će rasti istim tempom u 2019.

Foto: Fotolia

Tijekom posljednjih nekoliko godina, regija SIE je potvrdila svoju sposobnost generiranja rasta. Očekuje se da će gospodarsko okruženje u regiji SIE ostati pozitivno i u 2019. godini predviđa se snažan rast BDP-a u većini zemalja (oko 3% ili više), premda s određenim cikličkim usporavanjem, tvrdi se u najnovijoj analizi UniCredita o kojoj se govorilo na radionici tijekom godišnjeg Euromoneyjevog foruma za regiju SIE u Beču.

Nakon cikličkog vrhunca u 2017. godini 4,6% isključujući Rusiju i Tursku i prosječnog rasta BDP-a od 3,7% u 2018. godini, gospodarski rast regije vjerojatno će ostati iznad potencijalnog u 2019. (oko 3,2% u prosjeku), no mogao bi usporiti u 2020. godini uslijed potencijalno slabije globalne trgovine.

Članice EU u regiji SIE imaju potencijal zabilježiti bolje rezultate od drugih regija s tržištima u nastajanju zahvaljujući manjem oslanjanju regije SIE na priljev stranog kapitala, većem opsegu fiskalnih poticaja, povoljnijim financijskim uvjetima, pristupu EU fondovima i pozitivnom učinku padajućih cijena dobara. Slovačka, Bugarska i Mađarska zabilježit će najsnažniji rast BDP-a u 2019. u regiji SIE. Najveća ograničenja gospodarskom rastu u ovoj regiji predstavljaju: pooštravanje uvjeta na tržištima rada, pogotovo u Češkoj i Mađarskoj te mogući tvrdi Brexit, što bi bilo štetno zbog novih trgovinskih prepreka koje bi mogle negativno utjecati kako na izvoz regije SIE tako i na investicije. Slovačka i Češka predstavljaju najranjivija tržišta regije SIE u odnosu na nepovoljne okolnosti Brexita. Rusija i Turska mogle bi slijediti drugačije trendove, kao što je to bio slučaj u 2018.

Domaća potražnja, a pogotovo osobna potrošnja, pokretana niskom stopom nezaposlenosti i višim plaćama, predstavljat će glavne izvore rasta za gospodarstva regije SIE, dok će izvoz biti podložan potencijalnom cikličkom usporavanju tijekom idućih nekoliko godina.

Inozemna izravna ulaganja, koja su u prošlosti bila jedan od glavnih pokretača ekonomske transformacije regije – pogotovo u pogledu transfera tehnologije i znanja – i dalje će ostati važna no manje nego u prethodnom desetljeću. U nekim je sektorima regija SIE postala proizvodni ogranak Zapadne Europe  pri čemu su inozemna izravna ulaganja postupno mijenjala opseg usredotočujući se na naprednije industrije, sve više uključujući i uslužni sektor.  Stopa inozemnih izravnih ulaganja u odnosu na BDP ostala je iznad oko 2,5% tijekom 2016.-2018. te se očekuje da će ostati na sličnoj razini tijekom sljedećih nekoliko godina. Uloga međunarodnih tvrtki koje posluju u regiji ostaje relevantna: dodana vrijednost koja potječe od stranih tvrtki predstavlja više od 40% ukupne dodane vrijednosti (zamjenski pokazatelj BDP-a) u državama kao što su Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Češka,  koje su ujedno i u najvećoj mjeri integrirane unutar europskog lanca vrijednosti.

Inozemna izravna ulaganja dodatno nadopunjuju doprinosi EU fondova u državama regije SIE koje su članice Europske unije. U razdoblju od 2014. do 2020. sredstva EU predstavljaju u prosjeku 2,9% BDP-a (150 milijardi eura za države članice EU u regiji SIE, isključujući Poljsku), pri čemu su godine 2019.-2020. najvažnije u pogledu privlačenja sredstava.

Digitalna transformacija predstavlja dodatne prilike za rast u regiji. Rasprostranjenost interneta  u državama regije SIE povećala se za 20% od 2010. te sad obuhvaća blizu 75% populacije mjereno brojem pojedinaca koji koriste internet. Rasprostranjenost korištenja mobilnih telefona u državama regije SIE iznosi 120% mjereno brojem mobilnih pretplata na 100 stanovnika. Ove su brojke usporedive s brojkama većine tržišta Zapadne Europe, no zabilježile su veću brzinu konvergencije tijekom posljednjih godina.

Očekuje se da će u 2019. godini rast kreditiranja u bankarskom sektoru regije SIE biti prilično značajan, oko 4-4,4% (regija SIE isključujući Rusiju i Tursku), pri čemu će kreditiranje građanstva – uslijed viših raspoloživih prihoda, niske stope nezaposlenosti i više osobne potrošnje – rasti brže od kreditiranja poduzeća. Povećano zanimanje za kreditiranje građana tijekom posljednjih godina vidljivo je i kad pogledamo strategije banaka vezano uz sinergijske učinke s drugim poslovnim područjima – kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing – i partnerstvima općenito. Banke u regiji SIE još uvijek mogu pronaći prostora za rast kreditiranja putem pojednostavljivanja procesa kreditiranja (to jest, konsolidiranjem platformi koje obuhvaćaju veći broj kanala kreditiranja, optimiziranjem analiziranja kreditnog rizika) i putem digitalizacije (kako bi se unaprijedilo sveukupno korisničko iskustvo i kanali) kako bi mogle ponuditi personalizirane opcije koje se tiču proizvoda i pružanja usluga.

Postojeći ciklus kreditiranja razlikuje se od onog u prošlosti budući da se likvidnost banaka u regiji SIE poboljšala a situacija u pogledu kvalitete kredita nije usporediva sa situacijom u prošlosti (stopa nenaplativih kredita u prosjeku se smanjila s 14% u 2014. na 5% u 2018. u regiji SIE isključujući Tursku i Rusiju).

Osim zdravog gospodarskog rasta, dugoročni potencijal za bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi vidljiv je i u niskoj penetraciji bankarstva u smislu omjera kredita i BDP-a. Dok mnoge zemlje eurozone imaju omjer kredita i BDP-a viši od 100 posto, sva tržišta srednje i istočne Europe trenutno imaju omjer manji od 70 posto, dok Rumunjska, Mađarska, Srbija i Rusija imaju čak i manje od 50 posto. Nadalje, nizak omjer kredita i depozita, znatno niži nego prije nekoliko godina (sva tržišta srednje i istočne Europe osim Turske imaju omjer kredita i depozita ispod 100 posto, uz većinu tržišta srednje i istočne Europe – Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Rusija, na oko 70-75 posto) također pridonosi tom potencijalu, kao i penetraciji digitalnog bankarstva. Što se tiče potonjeg, razina korištenja digitalnog bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi trenutno je niža, ali brzo raste. Korištenje internetskog bankarstva više je nego udvostručeno između 2010. i 2017. godine u Češkoj, Mađarskoj, Turskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Također je stalno značajno viša od korištenja interneta za online kupnju u regiji.

Bankarski sektor regije SIE u budućnosti će doživjeti nastavak poboljšanja učinkovitosti, čišćenja kreditnog portfelja i većeg fokusa na prihode i rast. Utrka za tržišni udio nastavlja se i postoji prostor za spajanja i preuzimanja. Što se tiče prihoda banaka u prethodnim godinama, neto kamatni prihod oporavlja se od niskih razina u razdoblju od 2015. do 2016. i očekuje se da će u 2019. činiti dvije trećine prihoda u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe. Troškovi također rastu, uz pritisak plaća, no očekuje se da će omjer troškova i prihoda ostati stabilan u razdoblju od 2020 do 2023. te da se neće ponoviti snažna poboljšanja zabilježena posljednjih godina. Očekuje se da će troškovi rizika, u smislu rezerviranja za potencijalne gubitke u odnosu na bruto kreditiranje, ostati vrlo niski (na 77 baznih bodova regiju SIE osim Rusije i Turske), ali će se postupno „normalizirati“. Poboljšana kvaliteta aktive – niži nenaplativi krediti koji se prenose u niža rezerviranja za potencijalne gubitke – bila je glavni pokretač profitabilnosti posljednjih godina: profitabilnost za tržišta srednje i istočne Europe stalno raste na godišnjoj razini u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Primjerice, povrat na kapital trenutno je oko 10 posto na razini bankarskog sustava (regija SIE, osim Turske i Rusije) i očekuje se da će ostati na takvim razinama.

„Gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija srednje i istočne Europe dobro je pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokom razinom konkurentnosti u svim područjima. Uz našu čvrstu vodeću poziciju i snažnu predanost regiji, UniCredit će nastaviti podržavati gospodarski rast tržišta regije SIE na kojima poslujemo. Odjel za regiju SIE jest i ostat će glavni pokretač rasta Grupe“, rekao je Carlo Vivaldi, direktor Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu.

„Poslovno okruženje koje se brzo mijenja i izazovi koje nameće digitalni krajolik, uz potrebu stalnog poboljšanja korisničkog iskustva, postali su jedno od najvažnijih područja u koje tvrtke ulažu. Na današnjem konkurentnom tržištu, to su imperativi za tržišne lidere budući da klijenti očekuju da će pružatelji financijskih usluga pratiti tempo promjena. Kao rezultat toga, interakcije klijenata s njihovim bankama sve više karakterizira rastući stupanj automatizacije kroz digitalne procese“, dodao je Andrea Diamanti, direktor Odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Europu.

Aktivnost spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe bila je snažna tijekom 2018. godine. Prošle smo godine doživjeli kontinuiran uredni izlazak grčkih banaka s tržišta jugoistočne Europe, konsolidaciju u Rusiji među državnim bankama pod vodstvom Centralne banke i najavljenu privatizaciju u Sloveniji i Srbiji. Nakon dinamične 2018. godine, mogli bismo očekivati sličnu snažnu tržišnu aktivnost u 2019. godini koju pokreću tržišta jugoistočne Europe zahvaljujući već najavljenim ponudama i inicijalnim javnim ponudama, smanjenju izloženosti rizicima nekih regionalnih grupa, kao i privatizacijama u pojedinim zemljama (npr. Sloveniji i Srbiji).

Još iz kategorije

Odlični rezultati Lenova

Odlični rezultati Lenova

22.02.2019. komentiraj

Lenovo je ostvario najveći prihod na razini grupe u posljednje četiri godine s iznosom od 14 milijardi američkih dolara na razini četvrtog kvartala 2018. godine što je porast od 8,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine i to 12,8% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine kada se isključe učinci tečaja.

Umjetna inteligencija će doprinijeti 16 bilijuna dolara globalnom BDP-u do 2030.

Umjetna inteligencija će doprinijeti 16 bilijuna dolara globalnom BDP-u do 2030.

22.02.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija imat će izniman utjecaj na svjetsko gospodarstvo jer prognoze su da bi do 2030. godine njena vrijednost mogla iznositi 16 bilijuna američkih dolara, što je točno 16 puta više nego u ovoj godini. Tvrdi tako u svom izvješću lider najveće ruska banke Sberbank, Herman Gref. No, ponajviše se oslanjao na nedavne brojke McKinseya, uz ipak optimističniju prognozu.

VIDEO: Gordana Kovačević za ICTbusiness TV o poslovnim rezultatima

VIDEO: Gordana Kovačević za ICTbusiness TV o poslovnim rezultatima

21.02.2019. komentiraj

Kakvi su rezultati Ericsson Nikole Tesle pitali smo predsjednicu Uprave Gordanu Kovačević koja ističe kako je protekla godina bila je u poslovnom i tehnološkom smislu dinamična, puna izazova, ali i važnih postignuća.