Ukupni prihodi grupe u 2024. Iznose 182 milijuna eura, EBITDA nakon jednokratnih stavki raste 63 posto i iznosi 9,2 milijuna eura. Neto dobit porasla je 173 posto i iznosi 3,4 milijuna eura
Ukupni prihodi Span Grupe iznose 182 milijuna eura, što je porast od 26 posto u odnosu na 2023. godinu. Poslovni prihodi također su porasli za 26 posto te iznose 180,2 milijuna eura.
Dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) prije jednokratnih stavki iznosi 10 milijuna eura i veća je za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. EBITDA nakon jednokratnih stavki u istom periodu bilježi rast od 63 posto te iznosi 9,2 milijuna eura. Ostvarena neto dobit iznosi 3,4 milijuna eura, što je povećanje od 173 posto u odnosu na 2023. godinu.
Span Grupa ostvarila je 74 posto svojih prihoda na inozemnim tržištima, pri čemu su značajan rast ostvarila tržišta Ukrajine i Slovenije. Najveći rast prihoda, od 31 posto, ostvaren je u segmentu Razvoj softvera i poslovnih rješenja, dok je segment Upravljanje softverskom imovinom i licenciranje ostvario rast prihoda od 30 posto u odnosu na 2023. godinu.
„Nakon vrlo dobrih rezultata koje smo ostvarili u prva tri kvartala, godinu smo završili odličnim četvrtim kvartalom i snažnim rastom svih ključnih poslovnih pokazatelja. Rezultati koje smo ostvarili u 2024. godini snažan su temelj za daljnji rast poslovanja u ovoj godini. Naš fokus ostaje na područjima clouda, cyber securityja i AI-ja, najbrže rastućim segmentima IT industrije”, rekao je Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana.
Od poslovnih događaja valja istaknuti kako je Span Grupa u posljednjem kvartalu 2024. godine osnovala društvo Span B. V. sa sjedištem u Nizozemskoj, kojemu je cilj ojačati komercijalne i strateške veze s najvažnijim partnerima, prije svega Microsoftom i Googleom. Također, u studenom je prvi put održana Span Cyber Security Arena – konferencija koja je okupila domaće i međunarodne predavače te više od 500 posjetitelja. Najavljeno je i drugo izdanje konferencije koje će se u svibnju 2025. održati u Opatiji.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ulazi u fazu u kojoj pitanje više nije samo koji se model koristi, nego gdje se izvršava, tko kontrolira podatke i može li se rješenje pouzdano skalirati u produkciji. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Dagelić, CEO Datuma, tvrtka razvija vertikalno integrirani AI ekosustav koji povezuje fizičku infrastrukturu, GPU resurse, cloud, vlastitu AI platformu i poslovna rješenja. Produkcijski kapacitet danas se oslanja na GPU akceleratore smještene u podatkovnom centru DataBoxa u Zagrebu. Datum pritom kombinira vlastite računalne resurse s modelima korištenja koji poslovnim korisnicima trebaju omogućiti predvidivije troškove i kontrolu nad podacima.
Digitalni suverenitet dugo je zvučao kao politički slogan. Umjetna inteligencija pretvorila ga je u infrastrukturno pitanje. Država koja nema računalni kapacitet ovisi o onome tko ga ima. Država koja nema dovoljno energije za podatkovne centre ovisi o mreži, uvozu i tržištu. Država čiji se podaci nalaze u platformi iz koje je teško izaći ima formalno vlasništvo, ali ograničenu operativnu slobodu.
Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.
