VELIKI PROBLEMI

Revolutov slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu otkriva jaz između inovacija i regulative

Novi europski propisi, poput Digital Operational Resilience Acta (DORA), imaju za cilj ojačati otpornost financijskih institucija na kibernetičke rizike i tehnološke incidente, što bi moglo postati ključni okvir i za nadzor digitalnih banaka.

Revolutov slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu otkriva jaz između inovacija i regulative

Revolutov meteorski uspon do više od 65 milijuna korisnika u 38 zemalja pokazuje kako banke s digitalnim pristupom mijenjaju globalni financijski sustav, navodi GlobalData. Međutim, neobankina dugotrajna čekanja na punu bankarsku licencu u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrivaju dublji izazov: koliko se regulatori mogu prilagoditi brzorastućim fintech tvrtkama unutar zastarjelih regulatornih okvira. Opreznost Prudential Regulation Authorityja (PRA) odražava širu napetost između očuvanja financijske stabilnosti i poticanja digitalnih inovacija u bankarstvu.

Privlačnost Revoluta je očita: jednostavno međunarodno bankarstvo, konkurentni tečajevi, trgovanje kriptovalutama i dionicama, alati za upravljanje budžetom te trenutačna plaćanja – sve kroz intuitivno dizajniranu mobilnu aplikaciju. Za moderne korisnike Revolut nije samo praktičan; on se doživljava kao financijska platforma prilagođena suvremenom načinu života. Ipak, unatoč globalnom dosegu, Revolut još uvijek čeka punu britansku bankarsku licencu. Navodno PRA odgađa odobrenje zbog zabrinutosti da sustavi upravljanja rizikom tvrtke možda ne prate dovoljno brzo njezinu ekspanziju na međunarodnim tržištima. Taj je prag izrazito visok – i to s opravdanim razlogom.

„Za razliku od tradicionalnih banaka koje su rasle postupno, s fizičkim poslovnicama i sekvencijalnim ulaskom na nova tržišta, Revolut je narastao za 5000 posto u samo nekoliko godina i sada istovremeno posluje u desecima zemalja. To je ‘teži način’ rada za regulatore. Okviri PRA-e jednostavno nisu stvoreni za banku koja posluje tom brzinom i u tom opsegu,“ istaknula je Joanne Kumire, glavna analitičarka za bankarstvo i platne sustave u GlobalData.

Puna britanska bankarska licenca omogućila bi Revolutu prikupljanje depozita i izdavanje kredita u skladu s UK regulativom, ponudu proširenih proizvoda uz zaštitu depozita prema FSCS-u te ravnopravno natjecanje s tradicionalnim bankama na domaćem tržištu. No, upravljanje rizikom u digitalno orijentiranoj, globalnoj banci izgleda potpuno drukčije od onog u poslovnicama konvencionalnih banaka. Tradicionalne institucije oslanjaju se na desetljeća operativnog iskustva, lokalne timove za usklađenost i predvidljive oblike prometa. Revolut, pak, koristi sustave temeljene na API-ju, nadzor u stvarnom vremenu i transakcije visokog intenziteta u više jurisdikcija. Cilj je isti – financijska stabilnost – ali pristupi su bitno različiti.

Time se otvara ključno pitanje: kako regulatori trebaju mjeriti rizik u svijetu globalnih digitalnih banaka? Ako se nadzor temelji isključivo na zastarjelim modelima, kašnjenja su neizbježna. No, novi pristup koji bi uključivao procjenu sistemskog rizika, tehnološke otpornosti i nadzora u stvarnom vremenu mogao bi ubrzati proces odobrenja bez ugrožavanja sigurnosti. „Ulog je velik. Dok kašnjenja mogu ugroziti tržišnu poziciju, PRA mora istovremeno spriječiti mogućnost sistemskog kolapsa. Revolut nije startup koji tek testira tržište – to je globalna institucija koja traži da regulatorni sustav napravi iskorak. Način na koji će PRA odgovoriti mogao bi definirati ne samo Revolutovu budućnost, već i smjer regulacije digitalnog bankarstva u cijelosti,“ zaključila je Kumire.

Slučaj Revoluta ilustrira širu transformaciju financijskog sektora u kojem digitalne banke preuzimaju sve veći tržišni udio, posebno među mlađim generacijama i poduzetnicima koji preferiraju mobilno i transparentno bankarstvo. Prema podacima Europskog bankarskog tijela (EBA) i Deloittea, broj korisnika neobanki u Europi raste prosječnom stopom od 25 posto godišnje, dok su regulatori suočeni s izazovom usklađivanja brzine inovacija s adekvatnim nadzorom. 

Novi europski propisi, poput Digital Operational Resilience Acta (DORA), imaju za cilj ojačati otpornost financijskih institucija na kibernetičke rizike i tehnološke incidente, što bi moglo postati ključni okvir i za nadzor digitalnih banaka. Stručnjaci predviđaju da će do 2030. više od polovice europskih potrošača koristiti barem jednu digitalnu bankarsku uslugu, a modeli poput Revoluta, Monza ili N26 postat će standard, potičući centralne banke i nadzorna tijela da prilagode regulatorne paradigme digitalnoj ekonomiji 21. stoljeća.