Donald Trump uspio je po odlasku s mjesta američkog predsjednika “zapapriti“ kineskim kompanijama više no što je to učinio otkako traje sukob protiv Huaweija i ZTE-a. Naime, Xiaomi, CNOOC, Comac i Skyrizon su najzvučnija imena na proširenoj “crnoj listi“, koja od 15. siječnja broji devet novih kineskih kompanija pod američkim sankcijama.
Posebno zabrinjava što se tamo našao Xiaomi, koji je uspio nedavno premašiti Apple i postati treći najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu. Nažalost po tu kompaniju, cijene dionica su joj po Trumpovoj odluci odmah pale za deset posto i natjerale rukovodeće da pokušaju što prije smisliti plan kako sanirati situaciju. Podosta nezahvalnu.
Jer, dok se Huawei zahvaljujući veličini, iznimnoj popularnosti u Kini, brojnim područjima kroz koja mu se temelji poslovanje, ali i zahvaljujući potpori koju uživa od strane državnih vlasti, uspio othrvati situaciji, za Xiaomi bi ova odluka mogla biti kobna. Pametni telefoni i ono oko njih, temelj su poslovanja te kompanije.
Problem koji je nastao jest zbog navodne upletenosti Kineske vojske u kompaniju. Iz Xiaomija žestoko odbacuju takve navode i tvrde da posluju potpuno neovisno o njoj.
"Kineska vojska nema vlasništvo, kontrolu niti je na bilo koji način povezana s Xiaomijem", kratko i jasno komentirali su iz redove kineskog proizvođača, ali to očito nije bilo dovoljno.
Ono što se sad treba nadati jest da će nova administracija, predvođena predsjednikom Joeom Bidenom što prije sanirati štetu. Osim ako u Trumpovim odlukama i saznanjima nema istine. Ako ima, tad će naredni period biti ispunjen dodatnim tenzijama na relaciji Sjedinjene Američke Države - Kina. A osjetit će se na globalnoj razini...
Kao što se, uostalom, to osjetilo po pitanju Huaweija. Tržištu to ne treba, kao ni svima uključenima u poslovanje s velikim kineskim kompanijama.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
