Prvo PwC-evo globalno istraživanje o krizi

Prvo PwC-evo globalno istraživanje o krizi

Foto: Pixabay

Analitička kuća PwC objavila je rezultate svog prvog globalnog istraživanja o krizi, Global Crisis Survey. Rezultati se temelje na ispitivanju 2.084 osobe u 43 zemlje, koje su anketirane na 15 različitih jezika.

Iako se definicija krize razlikuje od sektora do sektora, kriza ne diskriminira. Gotovo svi poslovni lideri (95%) očekuju da će doživjeti barem jednu krizu u budućnosti, a 69% ju je u posljednjih pet godina već doživjelo. Financijska likvidnost i kriza uzrokovana tehnološkim neuspjehom najčešći su tipovi krize, pri čemu je i jednu i drugu doživio nemalih 23 % ispitanika.

Istraživanje je pokazalo kako će tvrtke s 5.000 ili više zaposlenika najvjerojatnije doživjeti krize povezane s kibernetičkim kriminalom (26%), prirodnim katastrofama (22%), vodstvom (17%), ili neetičkim ponašanjem (16%), uključujući prijevaru, korupciju i korporativne malverzacije. 1.430 viših rukovoditelja u organizacijama doživjelo je najmanje jednu krizu u posljednjih pet godina, a najveće organizacije češće su doživjele više od 5 kriza, prosječno jednom godišnje.

Istraživanje navodi 19 mogućih pokretača krize koji su razvrstani u sedam širih kategorija: operativni, tehnološki, humanitarni, financijski, zakonski, pokretač koji se odnosi na ljudske resurse i reputacijski. Polovica poslovnih lidera (53%) navela je da je doživjela operativnu krizu. Krizu povezanu s tehnologijom, izazvanu tehnološkim kvarovima i incidentima kibernetičkog kriminala, navela je trećina ispitanih, a slijede ih kategorije humanitarnih (29%) i zakonskih (28%) kriza. U zemljama u razvoju, financijska likvidnost bilježi viši postotak i predstavlja jedan od najtežih oblika kriza s 35% u Brazilu i 12% u Africi. Zakonska/regulatorna kriza izraženija je na razvijenim tržištima, a doživjelo ju je 10% u SAD-u te 9% u Kanadi.

„Kriza se može dogoditi svakome, bilo gdje i bilo kada. Ključno je biti spreman za ublažavanje njenog utjecaja na klijente i na Vašu organizaciju. Osim samog odgovora na krizu, ako želite biti spremni na krizu prijeko je potrebno iskoristiti podatke kako biste razumjeli profil Vaše organizacije u odnosu na financijsku likvidnost, neuspjeh proizvoda i ostale tipove krize“, komentirala je globalna voditeljica PwC-a Kristin Rivera.

Još iz kategorije

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

26.06.2019. komentiraj

Tvrtka Schneider Electric objavila je kako je zauzela jedanaestu poziciju na Gartnerovom popisu 25 najboljih opskrbnih lanaca u 2019. Kompanija je ujedno osvojila i Gartnerovu nagradu za opskrbni lanac u sektoru industrijske proizvodnje u 2019. koja „prepoznaje nekonvencionalne, inovativne i dalekosežne inicijative na području opskrbnih lanaca u sektoru industrijske proizvodnje.“

Manjak ljudi  košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

Manjak ljudi košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

24.06.2019. komentiraj

Najveći izazov privatnim tvrtkama u regiji srednje i istočne Europe (SIE) je sve veći manjak vještina što nepovoljno utječe na rast. Četvrtina ispitanih tvrtki izjavila je da ih manjak vještina svake godine košta više od 5 % prihoda, a PwC procjenjuje da manjak vještina regiju stoji 358 milijardi eura izgubljenih prihoda godišnje, samo iz sektora privatnih tvrtki. Kako bismo to bolje razumjeli, to je više od zbroja BDP-a Hrvatske, Mađarske i Slovačke. Naime, PwC-ovo istraživanje 600 privatnih tvrtki i poduzetnika u 15 zemalja srednje i istočne Europe (EMEA Private Business Survey 2019) skreće pažnju na širi, rastući problem diljem regije.

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

24.06.2019. komentiraj

Ubrzanje gospodarskog rasta uz nastavak pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih rastom broja zaposlenih i smanjenjem broja nezaposlenih povoljno su okružje za rast plaća koji je dodatno poduprt dijelom administrativnih mjera koje uključuju povećanje iznosa minimalne plaće, smanjenje opterećenja poslodavaca doprinosima te postupan rast osnovica plaća u državnim i javnim službama.