Profit ispred radnika, radnik dolazi na kraju u regiji

Profit ispred radnika, radnik dolazi na kraju u regiji

Regionalne kompanije jesu zainteresirane za udruživanje radi širenja na globalno tržište, ali se ne slažu oko oblika tog udruživanja, pokazao je panel „Regionalni Benelux“ na 6. Weekend Media Festivalu. Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe, najradije bi se udružio s najvećim proizvođačem iz SAD-a, ali on neće, stoga mora, kaže, birati lokalnu djevojku, a to mu je Podravka. No, predsjednika Uprave Podravke Zvonimir Mršić ne zanima spajanje, već je skloniji suradnji u iskoraku na treća tržišta, za što partnera traži i u TDR-u, koji je nedavno otvorio tvornicu u Iranu.

Bolji odnosi poduzetnika iz Hrvatske i Srbije najbolji su način poboljšanja odnosa dviju država, smatra Kostić. Cijela regija, prema njegovu mišljenju, rob je istog mentalnog sklopa u kojem bi svi htjeli imati velike kapitaliste, ali da nitko ne bude bogat. „Nije naša funkcija zapošljavanje, nego stvaranje profita i otvaranje novih tržišta, a radna mjesta će nakon toga doći sama“, rekao je Kostić.

Podravka je za 20 posto smanjila broj zaposlenih u Hrvatskoj, a to joj je omogućilo da znatno podigne efikasnost i očuva nisku zaduženost, pohvalio se Mršić. Sada kreću u novi investicijski ciklus koji bi im trebao omogućiti da zadrže pozicije u regiji i osvoje nova tržišta u udaljenijim zemljama.

Ova se regija može ugledati u Benelux kao sustav koordinacije ekonomske politike, ali s obzirom da je Hrvatska sada članica EU-a, u praksi to znači da bi trebala pomoći svojim susjedima da što prije uđu u EU, kako bi se mogli koordinirati i pomagati, smatra Vedrana Jelušić Kašić iz hrvatskog ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ekonomski analitičar Damir Novotny bolji uzor vidi u baltičkoj regiji koja se već uspjela ekonomski povezati oko proizvoda visoke dodane vrijednosti, jer se više ne možemo boriti s jeftinom proizvodnjom iz Vijetnama ili Bangladeša.

Kostić ističe da poznaje sve veće poduzetnike u Hrvatskoj, s kojima godinama gradi komunikaciju. U njegovoj je viziji 4-5 velikih kompanija s prihodima na razini više stotina milijuna eura, i na srpskoj i na hrvatskoj strani, čija bi sinergija dala zbroj 1+1=3. „Sve ide u tom smjeru, siguran sam da će se to dogoditi“, rekao je Kostić.

Podravka je, međutim, zainteresirana za akvizicije u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, koje može financirati kreditom i za što Mršić ima suglasnost skupštine dioničara, što uključuje i državu, koja se ne protivi smanjenju svog vlasničkog udjela kroz dokapitalizaciju. „Vlasničko povezivanje bi bilo dobro prije nekoliko godina, a od spajanja čiji bi motiv bio samo da nas netko veći ne preuzme nema koristi, jer ćemo i nakon toga biti premali“, uvjeren je Mršić.

Novotny, međutim, misli da su veći volumeni poslovanje bitni zbog ulaganja u inovacije, s čim se složio i Kostić, čija kompanija na 700 milijuna eura prihoda ima 120 milijuna eura gotovine, ali ne uspijeva u regiji naći kompaniju koju bi tim novcem preuzela, a da joj jamči 15 posto prinosa na ulaganje. Za tehnološki iskorak na globalnom tržištu potrebno je dvije do tri milijarde eura, a koja kompanija u regiji ima toliko novca, upitao se Kostić.

Mršić je uzvratio da ni Podravka ne može naći sličnog kandidata za preuzimanje u regiji, pa ga traži dalje na rastućim tržištima Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Što se istraživanja i razvoja tiče, Podravka ima 200 zaposlenih u tom odjelu, u koji ulaže oko 1,5 posto prihoda od prodaje, a kada bi imali veće prihode, vjerojatno bi taj udjel bio manji, procjenjuje Mršić.