Predsjednici uprava usredotočuju se na usavršavanje vještina svojih zaposlenika

Predsjednici uprava usredotočuju se na usavršavanje vještina svojih zaposlenika

Foto: DepositPhotos

Prema istraživanju PwC-a, 79 posto predsjednika uprava diljem svijeta zabrinuto je da manjak ključnih vještina kod njihovih zaposlenika prijeti budućem rastu njihove organizacije. Za usporedbu, u 2014. godini taj postotak bio je samo 63 % što potvrđuje da je zabrinutost vezana za vještine porasla s napretkom novih tehnologija tijekom proteklih pet godina.

PwC-ovo izvješće Talent Trends 2019: Upskilling for a Digital World navodi da je manjak vještina osnovni problem u svim regijama diljem svijeta. Predsjednici uprava u Japanu (95 %) i srednjoj i istočnoj Europi (89 %) iskazuju najveću zabrinutost zbog vještina, dok su njihovi kolege u Italiji (55 %) i Turskoj (45 %) najmanje zabrinuti. Od onih koji iskazuju najveću zabrinutost, 55 % navodi da njihova tvrtka zbog toga ne može učinkovito raditi na inovacijama, a 52 % da to povećava njihove troškove zaposlenika brže od očekivanog.

Istraživanje pokazuje da predsjednici uprava sada drugačije popunjavaju nedostatke među svojim kadrovima. Gotovo polovica predsjednika uprava na svjetskoj razini, njih 46 %, kaže da je značajno usavršavanje/prekvalifikacija najvažnija inicijativa kako bi se popunili potencijalni manjkovi vještina, nasuprot samo 18 % koji kažu da je to zapošljavanje izvan njihovog sektora.

To se razlikuje od istraživanja prethodnih godina, koja su pokazala da predsjednici uprava koriste zapošljavanje iz drugih sektora, naročito iz sektora koji su mnogo dalje napredovali u inovacijama te da koriste honorarne radnike.

„Iako prekvalifikacija zaposlenika zahtijeva ulaganja, kad se usporedi s alternativama kao što su otpremnine za otpuštene radnike i trošak pronalaženja novih radnika s traženim vještinama, prekvalifikacija je atraktivnija opcija“, ističe Carol Stubbings, voditeljica usluga za ljude i organizacije u PwC-u UK

Prema istraživanju PwC-a, ovaj fokus na prekvalifikacije zaposlenici prihvaćaju. Globalno istraživanje provedeno na više od 12.000 radnika pokazalo je da su zaposlenici voljni provesti dva dana mjesečno na usavršavanju koje osigurava njihov poslodavac kako bi unaprijedili svoje digitalne vještine.

Ovo okretanje prema usavršavanju odvija se istovremeno s porastom korištenja automatizacije i umjetne inteligencije. Iako će ove tehnologije neminovno zamijeniti neke radnike, mišljenja predsjednika uprava variraju u pogledu obujma i brzine te promjene.

Ono što je jasno je da je ulaganje u usavršavanje digitalnih vještina samo dio onoga što je potrebno za stvaranje radne snage budućnosti, budući da aktiviranje radnika da usvoje nove vještine zahtijeva i snažnu kulturu učenja koja mora biti neodvojivo utkana u visokokvalitetna radna mjesta.

„Poslodavci moraju zadovoljiti sve veću želju za „dobrim radom“ - iskustvom koje ispunjava i zadovoljava, a u skladu je s određenim vrijednostima visoke kvalitete. Tehnologija donosi prilike za učinkovitost i upravljanje troškovima, no donosi i priliku da se poslovni život učini produktivnijim i ispunjenijim“, pojašnjava Carol Stubbings.

Kako bi kreirale dobar rad, organizacije će trebati visokokvalitetne podatke o radnoj snazi, a dok 86 % predsjednika uprava navodi da su pravi podaci o ljudima ključni, samo 29 % vjeruje da su podaci koje trenutno dobivaju adekvatni.

Predsjednici uprava također su svjesni da učinak automatizacije na radnu snagu ima implikacije za povjerenje javnosti. Polovina ispitanika smatra nedostatak povjerenja u tvrtku prijetnjom rastu, znajući da će način na koji budu rješavali pitanje automatizacije javno testirati takav stav.

U tom kontekstu, predsjednici uprava podijeljeni su oko toga na koga treba pasti odgovornosti za radnike koje budu zamijenili automatizacija i umjetna inteligencija: 66 % ih smatra da vlada treba osigurati poticaje za razvoj i korištenje umjetne inteligencije, dok ih 56 % smatra da treba osigurati alternativna rješenja za zamijenjene radnike. Jasno je da ova debata neće uskoro završiti.

 

 

Pet preporuka za predsjednike uprava

1.          Analitika vezana za ljude mora se unaprijediti

2.          Poslovni rukovoditelji moraju biti mnogo jasniji u pogledu svoje strategije prekvalifikacije i što to stvarno znači za njihove zaposlenike

3.          Vanjski kontekst bit će jednako važan

4.          Prekvalifikacije su samo dio cjelokupne priče

5.          Promjenjiva radna mjesta zahtijevaju novi pristup u upravljanju radnom snagom

 

Još iz kategorije

Korporacije se okreću cloudu

Korporacije se okreću cloudu

18.10.2019. komentiraj

Korporacije su napravile još oštriji zaokret prema cloudu jer većina njih namjerava smanjiti potrošnju na tradicionalni softver te se okrenuti prema onim proizvođačima koji nude cloud alternative.

Huawei ove godine isporučio 26 posto pametnih telefona više nego lani

Huawei ove godine isporučio 26 posto pametnih telefona više nego lani

18.10.2019. komentiraj

Huawei je objavio poslovne rezultate za treće tromjesečje tekuće godine. Tijekom prva tri tromjesečja, Huawei je ostvario prihod od 86,01 milijardi američkih dolara (610,8 milijardi kineskih juana) što je za čak 24.4  posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U trećem tromjesečju, neto profitna marža kompanije iznosila je 8.7  posto.

Izvoz u SAD porastao za 25 posto

Izvoz u SAD porastao za 25 posto

18.10.2019. komentiraj

„SAD je vodeća svjetska ekonomska sila i najveći globalni uvoznik. Njihov BDP je u 2018. godini premašio 21 bilijun dolara. U usporedbi s tim, vrijednost hrvatske trgovinske razmjene s Amerikom koja je prošle godine iznosila 620 milijuna dolara je doslovno kap u moru. Dobra stvar je da od tih 620 milijuna preko 400 otpada na hrvatski izvoz u SAD. U prvoj polovici ove godine nam je izvoz u Ameriku porastao za 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Nisu to velike brojke ukupno, ali pozitivan trend svakako veseli“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na seminaru America Made Easy koji je HGK organizirala u suradnji s Američkom gospodarskom komorom u Hrvatskoj (AmCham) i Avitus grupom. Naglasio je da su najveće kočnice bržem razvoju gospodarskih odnosa SAD-a i Hrvatske – vizni režim i dvostruko oporezivanje.