München je već domaćin njemačkog sjedišta američkih tehnoloških divova kao što su Apple, Microsoft i Intel. ChatGPT je chatbot koji je pokrenuo hype oko umjetne inteligencije.
Kalifornijski start-up za umjetnu inteligenciju OpenAI, tvrtka koja stoji iza ChatGPT-a, najavila je u četvrtak da će otvoriti svoj prvi ured u Njemačkoj, smješten u Münchenu.
Njemačka je jedna od vodećih zemalja u svijetu po korištenju umjetne inteligencije, prema OpenAI-ju.
München je već domaćin njemačkog sjedišta američkih tehnoloških divova kao što su Apple, Microsoft i Intel. ChatGPT je chatbot koji je pokrenuo hype oko umjetne inteligencije.
OpenAI vidi Njemačku kao jedno od svojih najvažnijih tržišta, a zemlja ima najveći broj ChatGPT korisnika u Europi i rangirana je među pet najboljih na svijetu. Broj korisnika u Njemačkoj se samo prošle godine utrostručio, navodi tvrtka.
Njemačka također vodi u Europi po broju korisnika koji su se pretplatili na uslugu i nalazi se među prve tri zemlje u svijetu. Što se tiče korporativnih klijenata s plaćenim računima, Njemačka je među prve tri zemlje izvan SAD-a.
OpenAI izvještava o više od 300 milijuna tjedno aktivnih korisnika diljem svijeta, s više od 1 milijuna poslovnih korisnika koji plaćaju.
Tvrtka tek treba objaviti točnu adresu svog ureda u Münchenu, ali planira uskoro početi zapošljavati. OpenAI također ima za cilj ojačati svoju suradnju s njemačkim sveučilištima kroz svoju prisutnost u zemlji.
Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.
Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.
Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.
