Njemačka neće ispuniti Intelove zahtjeve za većim subvencijama za novu tvornicu za proizvodnju čipova vrijednu 17 milijardi eura. Državni ministar financija Christian Lindner rekao je da u proračunu nema raspoloživog novca.
Njemačka vlada ranije je sugerirala da bi mogla biti otvorena za povećanje svoje potpore sa 6,8 milijardi eura ponuđenih na oko 10 milijardi eura koje traži kompanija za proizvodnju čipova zbog rastućih troškova energije i izgradnje, ali samo ako Intel poveća vlastita ulaganja. Međutim, Lindner je za Financial Times rekao da se protivi povećanju potpore zbog nedostatka sredstava, dodajući da vlada trenutno pokušava konsolidirati proračun, a ne proširiti ga.
Intel je 2022. najavio da će uložiti 33 milijarde eura u poticanje proizvodnje čipova u Europi, od čega će 17 milijardi eura otići u tvornicu u Njemačkoj koja se sastoji od dvije tvornice poluvodiča u gradu Magdeburgu. Njemačka tvornica ključna je za cilj Europske unije da udvostruči svoj udio na globalnom tržištu poluvodiča na oko 20 posto do 2030., kako je navedeno u EU Chips Actu, koji uključuje fond od 43 milijarde eura ponuđen zemljama u bloku koje žele ulagati u sektoru.
Dok je ministar Lindner nije toliko otvoren, neki političari, uključujući ministra gospodarstva Roberta Habecka, vjeruju da bi Njemačka trebala ciljati na razinu ulaganja sličnu SAD-u, koji je izdvojio 52 milijarde dolara u financiranju za jačanje domaće proizvodnje. Vladini izvori također su sugerirali da su na stolu i druge mogućnosti za umirenje Intelu, uključujući potencijalno osiguranje jeftinije električne energije za postrojenja u Magdeburgu.
Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.
Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za kolovoz 2026. godine iznosi 204,21 milijuna eura što je snažan pad od 33,87 posto u odnosu na isti mejsec prethodne godine.
