Nastavak rasta hrvatske IT industrije, ipak i dalje ispod EU prosjeka

Nastavak rasta hrvatske IT industrije, ipak i dalje ispod EU prosjeka

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Na tržište dolazi još jedna analiza domaćeg IT tržišta koja je napravljena za Hrvatsku gospodarsku komoru i to za Udrugu za informacijske tehnologije HGK s ciljem uvida u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos društvenom brutoproizvodu i obujmu poreznih prihoda koje generira te razini tehnoloških kompetencija i razvojno istraživačkog potencijala zemlje.

Studija je predstavljena u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) u Zagrebu i dolazi na tržište pod imenom „Analiza IT industrije od 2008. do 2017. godine“ i pokazuje domaću IT industriju kroz udio i dinamiku hrvatske IT industrije u nacionalnoj ekonomiji te kroz njenu usporedbu s drugim članicama Europske unije.

Studija pokazuje kako je ukupni prihod IT industrije dosegao 21 milijarda kuna prihoda, no bilo je potrebno čak 6 godina da ukupni prihod dosegne onaj iz 2008. godine. IT industrija zapošljava 28.347 zaposlenih, a u zadnjih 5 godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto dok ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste za 1,2 posto.

Uz to, IT tvrtki je u Hrvatskoj 4.649 odnosno 4 posto od ukupnog broja tvrtki u zemlji. realni problem za IT tvrtke je u tome da četiri od pet IT tvrtki ima manje od 5 zaposlenih. Prosječna neto plaća dosegla je 7.722 kune što je za 44 posto više od prosječne neto plaće u realnom sektoru. Što se pak tiče izvoza on je dosegao  6 milijardi kuna. Već u 2012. godini izvoz IT industrije je premašio onaj iz 2008. godine.

Predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović govoreći o motivima izrade studije istaknuo je kako je vrlo važno da postoji jedna ovakva studija i da se sada možemo uspoređivati s drugim EU zemljama. „Imamo globalno kompetitivnih igrača, imamo tvrtke koje se mogu natjecati s bilo kim u svijetu. Ipak hrvatski IT je u donjoj polovici Eu prosjeka što svakako nije dobro“, pojašnjava Dujmović.

Država se mora digitalizirati i to će pogurat cijelo tržište, objašnjava Dujmović te dodaje kako su mnoge države koje su bile iza nas sada ispred nas.

Dinamika rasta nakon krize nije dovoljna za približavanje prosjeku Europske unije (EU28), osobito u segmentu prodaje na domaćem tržištu, navodi se u ovoj analizi domaće IT idnustrije.

Kretanja u hrvatskoj IT industriji u zadnjoj dekadi može se podjeliti na dva podrazdoblja. Prvo je doba krize koje počinje oštrim padom prometa IT industrije u 2009. godini i stagnacijom u sljedeće dvije godine. Od 2012. godine počinje razdoblje oporavka i od tada se IT ostvaruje kontinuirani godišnji rast od prosječno 7,5 posto. Rast prije krize (u razdoblju 1999. – 2008.) bio 16 posto na godišnjoj razini. Kako se navodi u Analizi da nije bilo krize, uz prosječnu stopu rasta od 10 posto, veličina hrvatske IT industrije dostigla bi 35 milijardi kuna.

Dinamika rasta nakon krize nije dovoljna za približavanje prosjeku Europske unije (EU28), osobito u segmentu prodaje na domaćem tržištu.

U 2008. godini ukupni prihod IT industrije je bio 15,02 milijarde kuna. Godina krize 2009. donijela je pad prihoda IT industrije od čak 10,9 posto. Nakon pada slijede 2 godine stagnacije, a u 2014. godini IT industrija je premašila do tada rekordnu 2008. godine dostigavši prihod od 15,9 milijardi kuna.

U razdoblju od 2008. do 2017. godine, prihod je rastao prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,8 posto da bi u 2017. godini dosegnuo 21,1 milijardu.

U zadnjih 5 godina prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4 posto. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1 posto, a izvoz gotovo dvostruko brže, odnosno 11,3 posto godišnje. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1 posto.

U strukturi prihoda hrvatske IT industrije preko 70 posto otpada na IT usluge, trgovci IT opremom sudjeluju s oko 26 posto, a proizvođači IT opreme i komponenata s manje od 3 posto.

Više od 28 posto prihoda hrvatske IT industrije dolazi iz izvoza. Najbrže raste izvoz IT uslužnih tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 26 posto.

Broj zaposlenih u IT industriji u 2017. dosegao je 28.347, a u zadnjih 5 godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5 posto, najviše kod IT uslužnih tvrtki za 14,2 posto. Istodobno, ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste po 1,2 posto.

Unatoč gospodarskoj krizi od 2009. do 2017. godine, IT industrija je stvorila 11.549 novih radnih mjesta. Prosječna godišnja stopa rasta zaposlenosti bila je 6 posto. U istom periodu u Hrvatskoj je izgubljeno 147.607 radnih mjesta.

Najveći generator novih radnih mjesta je segment uslužnih IT tvrtki koje su u promatranom periodu otvorile preko 8.000 novih radnih mjesta ili čak 71 posto svih novih radnih mjesta IT industrije.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2017. u zemlji je bilo 54 tisuća ICT specijalista. Od toga njih oko 26.000 radili su u IT industriji, nešto više od 6.000 kod telekom operatera, a oko 22.000 u IT odjelima tvrtki korisnika. U ukupnom broju zaposlenih IT profesionalci sudjeluju s 3,3 posto. Usporedbe radi u EU28 taj je udio 3,7 posto.

2017. godine broj IT poduzeća u Hrvatskoj dosegao je 4.649 ili 4 posto ukupnog broja tvrtki u zemlji. Od toga s prihodom manjim od 100.000 kuna bilo je oko 1.200 poduzeća a onih s prihodom većim od 100.000 oko 3.500. Udio najvećih 5 poduzeća u ukupnom prihodu u 2009. godini iznosio je 30 posto da bi se u 2017. godini smanjio na 24 posto. Zabilježeno je povećanje IT uslužnih poduzeća te smanjenje distributera IT opreme i pružatelja IT outsourcing usluga.

Prema podacima Fine prosječna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2017. iznosila je 7.722 kuna i bila je 44 posto viša od prosječne neto plaće u ukupnom gospodarstvu.

Prošle godine hrvatska IT industrija dosegla je 40,5 posto prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih 5 godina dostigla taj prosjek bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 Gap indeksa od 19,8 posto. Taj indeks čini više per capita pokazatelja.

U 2017. godini udio IT industrije u BDP-u je bio 1,8 posto, i time je pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelima u hrvatskom društvenom bruto proizvodu. Međutim, s dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjoj dekadi od 5,9 posto zaostala je jedino za komunalnim djelatnostima koje imaju rast od 9,3 posto. IT industrija je rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske. Profitna marža koju je u 2017. godini ostvarila IT industrija bila je 7,9 posto što je za oko 10 posto više nego i u ukupnom gospodarstvu.

Nakon predstavljana održana je panel rasprava Hrvatska IT industrija – idućih pet godina kojom je moderirao Aron Paulić iz Buga, a na kojoj su sudjelovali autor studije analitičar Omnia Consulta Boris Žitnik, Ivan Maglić iz Calisto/Gartner Adriatica, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne Inteligencije i članica CISexa, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen i predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović.

Trebamo se maknuti od informatičkih lom poslova, jer ćemo završiti kao industrija odjeće koja je propala. Složili su se svi panelisti okruglog stola Nikola Dujmović, Anita Cvetić Oreščanin, Boris Žitnik, Ivan Maglić i Hrvoje Balen. Na okruglom stolu se moglo čuti kako je potrebno vratiti olakšice za istraživanje i razvoj koje su ukinute i koje predstavljaju dobar način za razvoj.

Još iz kategorije

Francuska uvodi nove tehnološke vize kako bi lakše privukla talente

Francuska uvodi nove tehnološke vize kako bi lakše privukla talente

19.03.2019. komentiraj

Velika Britanija krenula je stopama Donalda Trumpa i Sjedinjenih Američkih Država pa najavljuje stroži vizni režim, što je ponukalo Francusku da krene u potpuno drugom smjeru pa otvori svoje granice kao nikad prije, ali samo ako se radi o tehnološkim vizama.

EU odgađa uvođenje digitalnog poreza za kraj 2020.

EU odgađa uvođenje digitalnog poreza za kraj 2020.

18.03.2019. komentiraj

Europska unija pričekat će do kraja sljedeće godine s uvođenjem jedinstvenog poreza na digitalne prihode velikih kompanija jer nisu sve zemlje članice za kompromisno rješenje koje se pokušalo implementirati od 21. ožujka ove godine. Protiv njega su Irska, Švedska, Danska i Finska, a Njemačka, Nizozemska i Velika Britanija tražile su još vremena kako bi donijele odluku.

Nvidia i u krizi prodaje 4 puta više grafičkih kartica od AMD-a

Nvidia i u krizi prodaje 4 puta više grafičkih kartica od AMD-a

15.03.2019. komentiraj

Tržište grafičkih procesorskih jedinica (GPU) u padu i Nvidia je time najteže pogođena, ali svejedno je još uvijek bolja no AMD, podosta bolja! Konkretnije, na četiri Nvidia GPU, proda se tek jedna AMD i to dovoljno govori o dominaciji koju ta američka kompanija još uvijek ima nad direktnom konkurencijom.