Samo prošle godine Microsoft je primio više od 75 tisuća zahtjeva najrazličitijih policijskih i drugih službi kako bi dao podatke o svojim korisnicima, priznali su iz ovog računalnog diva. Ukupno je od Microsofta u tih 75 tisuća zahtjeva traženo pregledavanje 137 tisuća korisnika.
Microsoft ih je objavio u sklopu svog prvo izvješća o transparentnosti, a najavio je kako će raditi „update“ izvješća svakih šest mjeseci. Kako je iz izvješća vidljivo prve na listi policijskih i drugih institucija, prije svega špijunskih službi, očekivano su američke službe. Osim njih policije zemalja poput Njemačke, Turske, Francuske i Velike Britanije bile su među onima koje su najčešće tražile podatke.
U najvećem broju slučajeva Microsoft je službama, pokušavajući zaštiti privatnost svojih korisnika, dao samo podatke o loginu tražene osobe te IP (internetskoj adresi) s koje je sustavi pristupljeno. Ponajviše se odnosilo na mail sustave Hotmail.com i Outlook.com, ali i Skype, te Xbox. Samo u 2,1 posto slučajeva Microsoft je otkrio sve što se tražilo, uključujući i konkretne podatke o sadržaju kojem su korisnici pristupali ili ga stvarali.
Zanimljivo je da u 18 posto slučajeva Microsoft nije predao nikakve podatke jer ili ih nije bilo ili je su zahtjevi bilo poslani pogrešno od strane policije ili obavještajnih službi. Microsoft ovime slijedi primjer Google i Twittera koji pokušavaju obavijestiti svoje korisnike tko sve traži njihove podatke, iako se u izvješćima ne otkrivaju razlozi potrage za pojedinim korisnicima.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.