Lagani oporavak potrošnje i proizvodnje u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU

Lagani oporavak potrošnje i proizvodnje u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU

Foto: DepositPhotos

Eurostat je sredinom prosinca objavio podatke o potrošnji per capita i BDP-u per capita korigiranom paritetom kupovne moći za sve članice Europske unije i to kroz njihov odnos prema prosjeku EU. Premda su ovi podaci za većinu članica EU slični, a samo za Hrvatsku i potpuno isti, oni ipak pokazuju različite stvari. AIC (Actual Individual Consumption) indeks pokazuje individualnu potrošnju na dobra i usluge bez obzira da li su to potrošnju ostvarila kućanstva, Vlada ili neprofitne organizacije, dok BDP per capita pokazuje ostvarenu razinu proizvodnje roba i usluga, odnosno proizvodnu razinu razvijenosti pojedine zemlje.

Objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je najveću razinu kod potrošnje i kod proizvodnje ostvaruje Luksemburg. Međutim, zbog velikog broja prekograničnih radnika prisutna je znatna razlika između ova dva pokazatelja. Točnije, rad takvih radnika povećava vrijednost BDP-a, ali kao nerezidenti nisu uključeni u njegovu raspodjelu po glavi stanovnika. Zbog toga je Luksemburg u prošloj godini imao čak 153% veći BDP per capita od prosjeka EU, ali je razina potrošnje njegovih stanovnika bila „samo“ 32% veća od tog prosjeka. Najmanje razvijena članica EU istodobno je ostala Bugarska čiji je BDP per capita po PPP-u bio 51% manji od prosjeka EU dok je razina individualne potrošnje bila 46% manja.

Kada se promatraju dugoročniji podaci primjetno je da je i u prošloj godini nastavljen trend približavanja članica srednje i istočne Europe prosjeku EU kao i lagani pad pojedinih razvijenih članica u odnosu na taj prosjek. Takva kretanja posljedica su dinamičnijeg rasta „novih“ u odnosu na „stare“ članice EU, pri čemu se posebno ističe Rumunjska. Naime, udio BDP-a per capita te zemlje u prosjeku EU povećan je u zadnjih pet godina za devet postotnih bodova, sa 54% na 63%, pretežno zahvaljujući znatnom porastu vrijednosti osobne potrošnje kao potrošne komponente BDP-a i dinamičnom rastu BDP-a. To potvrđuje i razina individualne potrošnje koja je u samo dvije godina povećana za deset postotnih bodova, sa 58% prosjeka EU u 2015. na 68% u 2017. godini, što je daleko najveći porast među svim članicama EU.

Hrvatska se prema objavljenim podacima nastavlja lagano oporavljati u odnosu na prosjek svih članica. Udio BDP-a per capita po PPP-u je nakon šest godina krize u 2014. godini pao na 59% prosjeka EU, a u prošloj godini je povećan na 62%, neznatno manju razinu nego u pretkriznoj 2008. godini (63%). Kao što je ranije navedeno Hrvatska je jedina članica s istim podacima za BDP i ACI, po kojima se može zaključiti da se na isti način kretala i razina individualne potrošnje. Takvi podaci nažalost pokazuju da je Hrvatska uz Mađarsku i Slovačku bila među članicama EU11 koje su u zadnjih pet godina najmanje poboljšale svoj položaj u odnosu na prosjek EU, dok je u posljednjih deset godina neuspješnija bila samo Slovenija. Međutim, Slovenija je u odnosu na Hrvatsku bila i ostala na znatno višoj razini razvijenosti promatrano i prema BDP-u per capita i prema vrijednosti individualne potrošnje.

Još iz kategorije

Potvrđena isplata 70,6 kuna dividende dioničarima Ericsson Nikole Tesle

Potvrđena isplata 70,6 kuna dividende dioničarima Ericsson Nikole Tesle

17.06.2019. komentiraj

Direktorica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević predstavila je poslovne rezultate i najznačajnija ostvarenja u 2018. godini te strategiju razvoja poslovanja u 2019. godini, na Glavnoj skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla. Jedna od ključnih odluka jest i potvrđivanje odluka da se dividenda u iznosu od 70,6 kuna po dionici iz zadržane dobiti iz 2017. i 2018. godine. Dividenda će se isplatiti 12. srpnja 2019. godine (payment date) svim dioničarima Društva koji 19. lipnja 2019. godine (record date) imaju na računu vrijednosnih papira u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu upisane dionice Društva. Datum od kojega će se trgovati dionicom Društva bez prava na isplatu dividende je 18. lipnja 2019. godine (ex date).

Svibanj donio u IT javnim nabavama 310,44 milijuna kuna

Svibanj donio u IT javnim nabavama 310,44 milijuna kuna

17.06.2019. komentiraj

Nastavljamo s našim analizama tendera koji su dobiveni i objavljeni u svibnju ove godine. Kao i do sada prikupljanje i analitiku rezultata obavili su Tenderi.hr, a njihovi podaci za prošli mjesec ove godine pokazuju kako je na IT tenderima bilo ukupno 456,81 milijun kuna, a na tenderima je tvrtkama dodijeljeno poslova u vrijednosti od 310,44 milijuna kuna.

Izravna strana ulaganja u Europi i Hrvatskoj prošle godine zabilježila blagi pad

Izravna strana ulaganja u Europi i Hrvatskoj prošle godine zabilježila blagi pad

16.06.2019. komentiraj

Europske su države u 2018. zabilježile pad stranih ulaganja od četiri posto nakon šest pozitivnih godina. Hrvatska se na popisu našla na 26. mjestu s ukupno 31 projektom. Time je zadržala isto mjesto na ljestvici iako je zabilježila sedam investicijskih projekata manje u odnosu na godinu ranije.