Iznimno važna razmjena iskustva i zajednički nastup

Korisnici IT rješenja imaju u Hrvatskoj nekoliko svojih udruga, a razlog zašto postoji HrUSKo, odnosno Hrvatska udruga SAP korisnika razgovarali smo s predsjednice udruge HrUSKO Danijelom Kalmetom koja ističe kako udruga postoji zbog nekoliko razloga od razmjene iskustva među korisnicima, zajednički nastup prema SAP-u ali i njegovim partnerima u Hrvatskoj.

Prema njezinim riječima tvrtke se brzo mijenjaju u vrijeme digitalne transformacij. Ta se transformacija može provesti jedino uz promjenu načina razmišljanja kako samih korisnika pojedinih IT rješenja tako i IT djelatnika iz interne IT podrške pojedinih tvrtki, ističe Danijela Kalemta i dodaje da znači da svi trebaju razmišljati kako tehnologijom olakšati poslovanje, unaprjeđivati prodajne kanala poglavito u virtualnom i Internet okruženju, povećati efikasnost, automatizirati pojedine dijelova poslovanja, te brojne druge prednosti.

Koliko je važno postojanje udruge korisnika poput HrUSKo-a? Koje su glavne zadaće udruge?

Dosadašnje iskustvo pokazuje kako je postojanje udruge korisnika vrlo važno za većinu SAP-ovih korisnika. Ključni razlog je mogućnost razmjene iskustva korisnika u korištenju postojećih sustava i modula te implementaciji novih, u aspektima od organizacijskog modela rada, preko odnosa s principalom i njegovim partnerima do kvalitete usluge koja se pruža korisnicima i njihovog zadovoljstva istom. Isto tako, nije zanemariv ni aspekt zajedničkog nastupa prema principalu, u ovom slučaju SAP-u što omogućuje fokusiranu i jasniju komunikaciju o prioritetima koji su zajednički većini korisnika. Upravo taj aspekt često i kolege iz SAP-a ističu kao prednost postojanja udruge korisnika.

Na koji način možete pomoći svojim članovima kod implementacija rješenja, međusobne razmjene iskustava?

U zadnjih nekoliko godina kontinuirano se organiziraju radionice za članovu HrUSKO-a gdje se prezentiraju različita iskustva korisnika po pojedinim ciljanim temama npr GDPR. Također, neke od tema zanimljivih korisnicima se prezentiraju na godišnjem HrUSKO forumu. Sve ove inicijative omogućuju čvršće povezivanje predstavnika korisnika na svim razinama. Naime, oni nakon takvih događaja nerijetko nastavljaju komunicirati međusobno i u slučajevima potrebe za razmjenom iskustava iz područja koja nisu izravno povezani sa SAP-om. A za one koji još nisu bili niti na jednom od navedenih događaja a žele se povezati s ostalim korisnicima, aktivni smo na portalu www.hrusko.org gdje se objavljuju recentne informacije, novosti, najave, promjene vezane za SAP i korisnike.

Što danas korisnici najčešće očekuju od IT rješenja?

Po našem iskustvu korisnici od IT rješenja očekuju unaprjeđenja pojedinih poslovnih procesa na najučinkovitiji način. Istovremeno od IT rješenja i IT podrške očekuju da se pojedina nova rješenja mogu mjerljivo pratiti na razini učinkovitosti i praćenje troškova. Ne bih izostavila i dio koji se odnosi i na povećanje prihoda ukoliko novo IT rješenje dodaje novu vrijednost prodajnim kanalima pojedine tvrtke.

Koliku je promjenu donijela digitalna transformacija?

Nakon informatizacije poslovnih procesa, digitalna transformacija omogućava korištenje tehnologije za unaprjeđenje odnosa s korisnicima koji se sve više okreću online kanalima. Digitalna transformacija je trenutno toliko korišten pojam koji ima primjenu na toliko raznih načina u poslovanju pojedine tvrtke. Pojedini pružatelji IT usluga, a SAP je jedan od njih, trebaju svojim rješenjima prikazati što pojedina unaprjeđenja donose na razini novih vrijednosti, učinkovitosti i povećanju prihoda na mjerljiv način. Uprave pojedinih tvrtki nisu spremne ulagati u nove tehnologije, pa tako i na temu digitalne transformacije, bez mjerljivih pokazatelja. Usporedno s navedenim, digitalna transformacija se može provesti jedino uz promjenu načina razmišljanja kako samih korisnika pojedinih IT rješenja tako i IT djelatnika iz interne IT podrške pojedinih tvrtki. To u konkretnom slučaju znači da svi trebaju razmišljati kako tehnologijom olakšati poslovanje, unaprjeđivati prodajne kanala (poglavito u virtualnom i Internet okruženju), povećati efikasnost, automatizirati pojedine dijelova poslovanja, te brojne druge prednosti.

Odlučuju li se korisnici češće za public ili private cloud, da li uopće za cloud i zašto?

U velikim sustavima prosječni korisnici baš i nisu inicijatori prelaska na cloud, to je više IT prijedlog na temelju cost-benefit analize prilikom uvođenja nečeg novog ili zamjene starog. Druga priča su manje tvrtke i startup koji vjerojatno i nemaju IT pa je cloud najbrže i najjednostavnije rješenje. Najpoznatiji i najrašireniji su razni uredi u oblaku koji omogućuju elektroničku poštu i kolaboraciju dokumentima u oblaku,a mogu biti pogodni i za male i za velike tvrtke. Druga stvar su aplikacije u oblaku ili Saas (Software as a Service) kojih ima ali su u usporedbi sa On Premise rješenjima još uvijek skuplji. U slučajevima u kojima smo prešli u cloud radilo se o private cloudu, a ne public iz troškovnih i sigurnosnih razloga.

Nekad je bio ERP, onda je došao CRM, a sada svi govore o CEM (costumer expirience managmentu). Kakvo je stanje na tržištu?

Mislim da je Customer Experience Management trenutno još uvijek nešto o čemu mnogi pričaju, a rijetki točno znaju na što se odnosi. Djelomično je razlog tome što je i sama uloga Custmer Experience Managera pomalo fluidna, jer praćenje životnog ciklusa proizvoda ovisi o samom portfelju proizvoda koje neka tvrtka ima, kao i o strateškim odrednicama razvoja. S obzirom na takvu složenost CEM-a, na tržištu se tom praksom koriste većinom manje tvrtke, dok se veće još uvijek vise oslanjaju na snagu brenda. Stoga je u ovom trenutku i teško reći da postoje neka standardna Informatička rješenja za CEM, ali za očekivati je da će se u slijedećem periodu ova praksa i pripadajuća informatička rješenja sve više usvajati.

I big data je još jedan ITevski buzzword. Kako upravljati podacima pogotovo u eri GDPR-a, analizirati ih i iz njih dobiti kvalitetne informacije iskoristive u poslovanju?

Već se govori o tome da su podaci novo zlato, i ustinu za sve napredne analitike i umjetnu inteligenciju treba velika količina  podataka. Količina podataka koju ćemo prikupljati i analizirati je sve veća i traži se velika brzina obrade podataka.Uloga DWH je i dalje primarna na razini operativnog i strateškog izvještavanja, no nove  poslovne potrebe, napredne analitike iziskujuje nove tehnologije i način prikupljanja i obrade podataka. Big Data je koncept koji opisuje sakupljanje, spremanje i obradu velikog volumena podataka velikom brzinom. Postoje različiti tehnički okviri za realizaciju koncepta Big date. Koristi Big Data koncepta je u korištenju upravo onih podataka koji vam trebaju u poslovanju, i primjeni naprednih analiza za unapređenje poslovanja i odnosa prema korisnicima .

Glede GDPR regulative, bitno je razdvojiti primarnu od sekundarne namjene uporabe podataka. Tvrtke moraju imati podatke o svojim korisnicima da bi im mogli osigurati kvalitetenu uslugu i proizvod, dakle primarna namjena. Koliko će anonimizirani podaci, koji se npr. koriste za marketing kao sekundarna namjena, biti kvalitetni i uporabljivi ovisi o modelu koji je postavljen.