IT nastavlja sa zapošljavanjem, a i plaće nastavljaju rast

IT nastavlja sa zapošljavanjem, a i plaće nastavljaju rast

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Rezultati analize radnih mjesta i plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao pokazuju rast broja radnih mjesta i rast plaća koju ne prati dolazak na tržište novih kadrova, moglo se čudi na predstavljanju rezultata analize pod imenom 'Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije?'.

Uz to, HUP ICT je ovim putem još jednom upozorio na važnost poreznih izmjena u okviru porezne reforme. Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji.

Smanjenjem poreza na dohodak djelomično su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka što je važan korak za IT industriju kao i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ova industrija producira. Ulaskom na tržište EU, hrvatske se IT tvrtke suočavaju s konkurentima iz zemalja koje su reforme već provele i gdje su porezi i parafiskalni nameti znatno manji nego u Hrvatskoj.

Osim na konkurentnost poduzeća i industrija čiji je obuhvat mnogo širi od IT industrije i industrija profesionalnih usluga (praktički je riječ o djelovanju na cjelokupno gospodarstvo), mjere poreznog rasterećenja u vrlo kratkom roku mogu djelovati i na sljedeće važne strateške ciljeve i to prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada, jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora.

„ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva te proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane. ICT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. Prošle godine je ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, niti jedan drugi privatni sektor u RH ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, koji nosi investicije od 3 mlrd kuna. Treća komponenta je izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada RH pokrenula no oni nisu dovoljni i potrebno je puno više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne“, objašnjava Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti ujedno i član uprave i izvršni direktor za tehnologiju HT-a.

„Poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promjene uvjeti poslovanja u zemlji, a to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili“, objašnjava pak Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i predsjednik Upravnog vijeća Algebre.

Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posao na konferenciji je iznijela rezultate analize plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo s Algebrom i portalom Moj posao. Uzorak je iznosio 3.600 ispitanika i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora. Ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera.

Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u RH. Rezultati su pokazali da 10% zaposlenih IT-evaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalnce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera kojih i dalje nedostaje u svim sektorima.

Porezna reforma će u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće na više, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom.

„Pozdravljamo svaku reformu i svaki iskorak – no s trenutnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru. Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena. Uvažavajući realitet u kojem se RH trenutno nalazi, u HUP-u smo priredili i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje će značajno utjecati na proračun. One su: neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje. Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora s prvenstvenim ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i štoviše, na gospodarstvo u cjelini“, zaključio je Drilo.

Još iz kategorije

Novi Schneiderov inovacijski centar ovog puta u istočnoj Europi

Novi Schneiderov inovacijski centar ovog puta u istočnoj Europi

08.08.2020. komentiraj

Schneider Electric  otvorio je svoj prvi centar za inovacije u istočnoj Europi, koji je spreman primiti posjetitelje iz svih zemalja regije i šire, ne samo fizičkom posjetom već i virtualno. Inovacijski centar posjeduje pokazni prostor u kojem posjetitelji mogu „uživo“ doživjeti IoT tehnologije, ne samo Schneider Electrica već i ostalih kompanija, objedinjene na otvorenoj IoT i cybersecure platformi EcoStruxure. Nova, pokazna Pametna tvornica nalazi se u Plovdivu u Bugarskoj.

Veritas Technologies proglašen liderom u području rješenja za backup i povrat podataka 15. put zaredom

Veritas Technologies proglašen liderom u području rješenja za backup i povrat podataka 15. put zaredom

07.08.2020. komentiraj

Veritas Technologies ponovno je pozicionirana kao lider u Gartnerovom Magičnom kvadrantu za backup i povrat podataka u podatkovnim centrima za 2020. godinu – čime se može pohvaliti da je ovaj uspjeh ostvarila već 15. put zaredom.

Huawei pretekao Samsung i postao najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu

Huawei pretekao Samsung i postao najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu

06.08.2020. komentiraj

Huawei je prvi put u povijesti postao najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu, kad se gledaju rezultati jednog kvartalnog razdoblja. Dakle, nakon što je u travnju i svibnju bio ispred svih, potvrdilo se to i u periodu od 90 dana.