IoT će i ove godine rasti preko 15 posto, a na njega će se potrošiti preko 745 milijardi dolara

IoT će i ove godine rasti preko 15 posto, a na njega će se potrošiti preko 745 milijardi dolara

Foto: DepositPhotos

Internet stvari (IoT) u ovoj će godini doživjeti osjetan rast na godišnjoj razini i iznosit će 15,4 posto, uz potrošnju od 745 milijardi američkih dolara na svjetskoj razini, navodi IDC u svom posljednjem izvještaju.

Od toga će samo proizvodnja i prijevoz donijeti 268 milijardi dolara, inače dvije najveće industrije po pitanju potrošnje na IoT. Uz njih, komunalije po pitanju potrošnje biti na 61 milijardi dolara. Također, komercijalni dio tržišta donijet će 108 milijardi dolara, što ga čini drugim najvećim segmentom u industriji.

Naime, u samo godinu do dvije doći će do velikih promjena na tržištu i tehnološki napredak doseći će nove razine, ponajviše zahvaljujući mobilnoj mreži pete generacije (5G) i Internetu stvari (IoT), na koje kao da svijet nije spreman s obzirom na mnoštvo nepoznanica, ponajprije po pitanju sigurnosti. No, zasigurno će sve te nepoznanice biti riješene na vrijeme jer inače ne bi došlo do ovako optimističnih prognoza.

Također, treba znati i da će do 2020. godine na mreži biti oko 20 milijardi "pametnih" uređaja i netko to sve treba kontrolirati tako da djeluju baš kako treba, da budu korisni, da ljudi kojima služe ne budu u nikakvoj opasnosti od raznih cyber napada, ali i da se mreža ne ruši svako malo jer standardi ne postoje i uređaji različitih proizvođača nisu međusobno kompatibilni.

Dok se to ne dogodi postavljat će se brojna pitanja, ali itekako utemeljena jer ako imamo spojene sve kućanske aparate i automobil na jednom mjestu, tad je dovoljno jedno "probijanje" da bi netko imao kontrolu na našom svakodnevicom. I zasad ne treba za tako nešto neki veliki um. Stoga, nadajmo se da će netko vrlo brzo ponuditi neku sigurnost kako bi se steklo povjerenje i IoT krenuo žestoko prema naprijed. Uz ulaganja će se to i postići, a ona u ovoj mjeri svakako još nisu dovoljna.

Ipak, te malo crnije detalje treba ostaviti po strani i radovati se pametnim vozilima, pametnim gradovima, pametnim domovima i cijelom nizu poboljšanja koja stižu zahvaljujući IoT. Uostalom, da nije tako, ne bi potrošnja bila toliko dobra, odnosno, ne bi se prognoziralo da će biti za četiri godine toliko bolja.

Još iz kategorije

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Gdje su najviše prosječne neto plaće u softverskoj industriji

23.08.2019. komentiraj

Završavamo s najzanimljivijim dijelom analize domaće softverske industrije i to prosječno isplaćenim neto plaćama. Već je bilo podosta čitatelja koji su pitale kada će rang lista po plaćama pa evo je i to prema dva kriterija – najveća prosječna isplaćena neto plaća i to TOP 100 tvrtki i onda od tih TOP 100 tvrtki ranglista prema broju zaposlenih jer budimo jasni ima mnogo tvrtki koje imaju svega jednog djelatnika i stoga isplaćena neto prosječna plaća i nije usporediva ako uzmemo samo analizu tko je gdje po broju zaposlenih.

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

VELIKA ICT ANALIZA: Visoka novostvorena vrijednost u softverskoj industriji

22.08.2019. komentiraj

Ukupna novostvorena vrijednost u softverskom segmentu ICT industrije u Hrvatskoj dosegla je 5,17 milijardi kuna uz jako dobar rast na godišnjoj razini od čak 14,38 posto, pokazuje analiza poslovanja domaćih softverskih tvrtki za prošlu godinu koju je ICTbusiness.info proveo zajedno s  tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr.

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

VELIKA ICT ANALIZA: Softverski izvoz porastao 28,1 posto, a tko su najveći domaći softverski izvoznici

21.08.2019. komentiraj

Izvoz softverske industrije u 2018. godini porastao je 28,1 posto i dosegao 4,243 milijarde kuna pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvješća ako se gleda samo segment softvera prema NKD-u. Na prvom mjestu s rastom od 6,17 posto smjestio se Span kojem je izvoz dosegao 172,22 milijuna kuna. Na drugom mjestu je vodnjanski Infobip, ali samo njegov hrvatski dio poslovanja, koji je u izvozu rastao 23,67 posto na 166,76 milijuna kuna.