Na predstavljanju ovogodišnjeg sajma IFA 2022, koji od 2. do 6. rujna traje u Berlinu, moglo se čuti kako je ove godine više od 1100 izlagača iz 46 zemalja na 151 000 kvadratnih metara. Očekuje se da će se sajam vratiti na vrijeme prije pandemije, no ipak se očekuje manji broj posjetitelja nego rekordne 2019. godine.
Ono što sajam IFA čini posebnim jest da od ukupno 250.000 tisuća posjetitelja koliko je bilo 2019. godine gotovo polovina njih su poslovni posjetitelji jer je berlinski sajam ipak i najvažnije poslovni sajam. Ove godine će to biti novi susreti, ali kako ističe David Ruetz potpredsjednik za sajam IFA, gotovo da nema kineskih posjetitelja zbog visokih pandpandemijskih restrikcija.
Veliki tehnološki trendovi ove godine su povezanost, održivost i pametan život. Sajam se održava u ključnom trenutku: robne marke i trgovci na malo konačno imaju priliku ponovno se povezati nakon dvije godine rekordnih stopa rasta i upravo u trenutku kada procvat potaknut krizom pokazuje znakove postupnog nestajanja, pojašnjavaju organizatori.
S druge strane, dr. Sara Warneke direktorica gfu-a ističe kako je nakon godina rasata sada 2022. godina puna izazova, od kojih su mnogi međusobno povezani.
Unatoč padu prometa i negativnim utjecajima, postoje mogućnosti za pozitivne pomake u našim industrijama, pojašnjava Sara Warneke.
Prema njezinim riječima ostaje da se vidi što će donijeti budućnost, ali je ona uvjerena da će IFA ponovno opravdati svoju ulogu najvažnije svjetske platforme za potrošačku elektroniku i kućanske uređaje te da će, zahvaljujući svojoj uvjerljivoj kombinaciji, djelovati kao pokretač održivog rasta i inovacija.
Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.
Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za kolovoz 2026. godine iznosi 204,21 milijuna eura što je snažan pad od 33,87 posto u odnosu na isti mejsec prethodne godine.
