ICT industrija ima veliki potencijal za razvoj

O ulasku Hrvatske u EU i prednostima za poslovanje, ulaganjima u istraživanje i razvoj razgovarali smo s predsjednicom Ericsson Nikole Tesle Gordanom Kovačević koja ističe kako globalno okruženje nosi sa sobom i najjače konkurente na svim našim tržištima pa tako i na tržištu EU.

Prema njezinim riječima u tom visoko konkurentskom okruženju smo do sada bili uspješni ponajprije zahvaljujući tehnološkom liderstvu, kompetencijama, upornosti i inovativnosti naših stručnjaka. „Nastojimo stvaranjem dodane vrijednosti osigurati tržišnu poziciju te zadržati i proširiti postojeće odgovornosti koje imamo u području izvoza znanja i usluga kroz globalnu organizaciju za cijeli svijet“, ističe Gordana Kovačević.

Već je prošlo nekoliko mjeseci od ulaska Hrvatske u EU. Osjećate li neke promjene u poslovanju, te možda i lakši nastup na EU tržištima?

S obzirom na to da smo punih šezdeset godina u čvrstom partnerstvu s Ericssonom, a od 1995. godine smo i vlasnički povezani jer je tada Ericsson postao najveći pojedinačni vlasnik Ericssona Nikole Tesle s udjelom od 49,07 posto, već smo više od 55 godina značajan izvoznik pa za nas ulazak Hrvatske u EU ne predstavlja odmak od onoga kako smo do sada radili. Mi stalno prilagođavamo našu strategiju, organizacijske i poslovne modele te usklađujemo način rada i poslovanja s najvišim svjetskim standardima. Kompanija već osamnaest godina posluje kao dio korporacije koja je svjetski lider u području telekomunikacija tako da imamo stalno otvoren pristup globalnim informacijama, znanju i suvremenim tehnologijama. Naravno, globalno okruženje nosi sa sobom i najjače konkurente na svim našim tržištima pa tako i na tržištu EU. U tom visoko konkurentskom okruženju smo do sada bili uspješni ponajprije zahvaljujući tehnološkom liderstvu, kompetencijama, upornosti i inovativnosti naših stručnjaka. Nastojimo stvaranjem dodane vrijednosti osigurati tržišnu poziciju te zadržati i proširiti postojeće odgovornosti koje imamo u području izvoza znanja i usluga kroz globalnu organizaciju za cijeli svijet. Činjenica da je Hrvatska postala dio EU je vrlo važna iz perspektive okvirnog programa Obzor 2020 i jakog fokusa na ICT industriju, istraživanje i razvoj te inovacije. Naš je cilj da ulazak u EU i pristup odgovarajućim fondovima usmjerimo u povećanje investicija u razvoj istraživanja i inovacije te osiguramo kompetentne i kvalificirane stručnjake za tehnološko vodstvo i buduće umreženo društvo.

Koliko je za ENT jednostavniji izlazak na nova tržišta sada kada smo članica EU?

Poslovno okruženje i uvjeti u kojima radimo su izrazito zahtjevni i teški, a trendovi koji su već duže vrijeme prisutni u širem ekonomskom okruženju preslikali su se i na ICT industriju što, posljedično, otežava realizaciju planiranih aktivnosti i strateških ciljeva svih sudionika na tržištu EU. Usprkos tome kompanija postiže značajne rezultate kao izvoznik znanja, a naše strateške aktivnosti su snažno usmjerene prema izvoznim tržištima, uključujući i EU, na kojima smo prošle, rekordne godine, ostvarili čak 86 posto naših prihoda. Kao pozitivnu činjenicu nakon ulaska u EU, mogu spomenuti jednostavniju administraciju vezanu uz rad naših zaposlenika na projektima u drugim zemljama EU. Naime, naši stručnjaci često putuju i rade u zemljama EU, a sada zbog skraćene procedure oko izdavanja radnih dozvola, naši su zaposlenici mobilniji i konkurentniji za poslovanje.

ENT stalno ulaže u istraživanje i razvoj. Možete li detaljnije pojasniti koja su to područja, što se razvija na području rješenja i usluga?

ICT industrija ima veliki potencijal za razvoj i sve visoko konkurentne zemlje imaju razvijenu upravo tu industriju koja stvara proizvode visoke dodane vrijednosti. Mi u našoj kompaniji intenzivno ulažemo u razvojno istraživačke i inovacijske potencijale jer je to zdrav temelj za konkurentnost, nova radna mjesta i povećani izvoz. To je ujedno najbolji način da pomognemo Hrvatskoj u bržem hvatanju koraka s razvijenom Europom. Ponosni smo što od naših 1700 zaposlenika njih 800 radi na poslovima istraživanja i razvoja u Zagrebu i Splitu, što u cjelini predstavlja najveću koncentraciju industrije znanja takve vrste u Hrvatskoj, a kroz izvoz znanja godišnje realiziramo pola milijarde kuna prihoda. Samo tijekom 2013. godine zaposlili smo ukupno 120 novih stručnjaka uglavnom u razvoju i istraživanju. Naš je dugoročni strateški cilj stalni razvoj novih proizvoda i rješenja te istraživanje novih tehnologija i procesa. Nastojimo povećati volumen poslovanja s postojećim kupcima kojima nudimo transformaciju mreža i daljnji razvoj u segmentu višemedijskih usluga te širokopojasnog pristupa putem mobilne ili fiksne mreže. Naravno, naše su aktivnosti umjerene i na nove odgovornosti i nove kupce jer u turbulentnom okruženju stalno moramo tražiti nove prilike, ali istodobno vodeći računa o odgovornom upravljanju rizicima. Ključ stabilnosti je u prilagodljivosti, tj. kontinuitetu kojeg svakodnevno unaprjeđujemo inovativnošću u svemu što radimo, uz uvijek prethodno odrađenu dobru pripremu i snimku situacije. Ovdje bih naglasila da se vrlo važan dio istraživačkih aktivnosti odnosi na projekte koje sufinancira EU a kao što su npr: universaAAL- projekt realizacije novih inovativnih usluga za svakodnevni život ljudi u potpomognutoj okolini te e-Poziv (e-Call), paneuropski projekt koji će, kada bude implementiran 2015. godine, značajno unaprijediti sigurnost u prometu i, prema procjenama stručnjaka, spasiti svake godine čak 3500 života u zemljama EU. Naša inovativnost je poput našeg DNK i naš je otisak u društvu. Nakon prepoznatljivog pečata kojeg smo utisnuli u hrvatski zdravstveni sustav kroz implementaciju središnjeg informacijskog sustava te upravo zbog ogromnih učinaka na naše građane koji svakodnevno koriste npr. eRecepte, eUputnice i eNaručivanje, sada je naš cilj iskoristiti stečeno znanje i iskustvo za daljnji razvoj tog sustava kao i drugih važnih infrastrukturnih ICT projekata. Svjesni smo koliko ICT može pomoći da se kotač razvoja okreće brže i u pravom smjeru. Najrazvijeniji digitalni gradovi, prema indeksu umreženog društva, su upravo u zemljama koje su u vrhu konkurentnosti jer su u ranoj fazi prepoznale važnost korištenja novih tehnologija.

Ukratko, naša poslovna strategija usmjerena je na kreiranje inovativnih ICT rješenja koja poboljšavaju život ljudi stvarajući novu vrijednost za poslovnu i društvenu zajednicu, pozitivno utječu na ljude kroz veću kvalitetu života te čuvaju resurse i okoliš.

Zdravstveni sustav i dalje traži punu informatizaciju, što se može očekivati u narednom razdoblju, koja su to rješenja potrebna za nastavak e-zdravstva?

Kompanija Ericsson Nikola Tesla je izrazito ponosna na svoju pionirsku ulogu u primjeni informacijsko komunikacijskih tehnologija u zdravstvu jer smo aktivno, od samih početaka, sudjelovali u kreiranju rješenja koje danas koriste građani Hrvatske. Mi smo u ovom projektu razvili i isporučili upravo najsloženiji dio tj. rješenje za središnji informacijski sustav zdravstva koji je implementiran na nacionalnoj razini. Sudjelovali smo u razvoju i prilagodbi odgovarajućih procesa, novih funkcionalnosti, a naši su stručnjaci kroz različite obrazovne procese i radionice značajno doprinijeli cjelokupnoj kvaliteti implementirane usluge.

Hrvatska je u području informatizacije zdravstva već nekoliko godina na samom europskom vrhu. Uspješna primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u zdravstvu, osigurala je Hrvatskoj prestižnu poziciju u tom segmentu. Smanjen je broj nepotrebnih odlazaka liječniku, primjerice samo po recepte za uobičajenu terapiju kod kroničnih bolesnika ili po nalaze u laboratorije primarne zdravstvene zaštite. Posljedično, liječnicima se smanjuje pritisak na ionako preopterećene ordinacije, uz istodobno unaprijeđenu funkcionalnost. Spomenula bih milijunske godišnje uštede samo na papiru za recepte i uputnice, a posredno društvo dobiva i na radnom vremenu zaposlenih pacijenata, nestaju gubici nastali uslijed nikad podignutih nalaza i slično. Kao sljedeći logični korak nameće se uvođenje tzv. e-kartona, odnosno središnjeg elektroničkog zdravstvenog zapisa dostupnog putem web-a koji bi povećao iskoristivost podataka koji već kolaju sustavom. Njegova bi primjena pružila veliki potencijal za daljnju nadogradnju postojećeg rješenja i podizanje kvalitete zdravstvene usluge.

Ukratko, e-zdravstvo je postalo naš prepoznatljiv visokotehnološki proizvod koji smo već proširili rješenjem za udaljeni medicinski nadzor i bolničkim informacijskim sustavom, a naša poslovna izvrsnost u ovom području potvrđena je certifikatom ISO 13485 za razvoj, marketing, prodaju, isporuku usluga i proizvodnju ICT rješenja u zdravstvu. Međutim, koliko god naša priča o e-zdravstvu bila uspješna, svjesni smo da ju stalno moramo dopunjavati ako želimo biti konkurentni.

Iako LTE još uvijek nije u potpunosti niti zaživio, već se govori o 5 G mrežama. Kada ih možemo očekivati, što će ključno donositi?

Tehnologija će se kontinuirano razvijati puno brže nego što je bilo do sada. No važnije od same tehnologije je razumjeti i unaprijed predvidjeti potrebe i ponašanje korisnika te razvijati mreže i tehnologije koje osiguravaju tražene, vrlo zahtjevne parametre kvalitete. Kao sastavni dio svoje vizije umreženog društva Ericsson radi detaljne analize i mjerenja u postojećim mrežama diljem svijeta, prati ponašanje korisnika, predviđa trendove u budućnosti te ulaže velika financijska sredstva, od oko 1 milijarde USD godišnje, na razvoj novih tehnologija.

Globalno gledano trendovi upućuju na eksponencijalni porast broja korisnika mobilnog širokopojasnog pristupa i M2M (machine-to-machine) veza. Tako predviđanja govore da će do 2015. godine na svijetu biti oko 5 milijardi mobilnih širokopojasnih priključaka, a 2020. godine očekujemo već oko 50 milijardi povezanih uređaja. Zanimljiv je i podatak da je krajem 2012 godine u svijetu bilo 1,2 milijarde korisnika pametnih telefona uz predviđanja da će do 2018 godine taj broj narasti do 4,5 milijardi. Eksplozivni rast pametnih uređaja s ogromnim brojem aplikacija postavlja dodatne i posebne zahtjeve na radne karakteristike mreža koje moraju osigurati kvalitetno iskustvo korisnika vezano uz svaku pojedinu aplikaciju. Primjerice, očekuje se da će, kao rezultat kontinuiranog rasta sadržaja i većih brzina koje dolaze s HSPA tehnologijom te razvojem i implementacijom LTE-a, najbrži rastući segment u mobilnom prometu podataka biti video s porastom od 60 posto godišnje do 2018 godine. Ukratko, ljudi će u budućnosti zajedno raditi i učiti u umreženom svijetu, ali tu su i različiti uređaji, kućanski aparati koji će komunicirati između sebe.

Sve od čijeg povezivanja pojedinac ili društvo može ostvariti dobrobit, mora biti povezano. A upravo to će omogućiti mreže pete generacije: gotovo neograničeni promet i umrežavanje svakog uređaja s bilo kojom pristupnom tehnologijom.

Naime, komunikacija je oduvijek jedno od osnovnih ljudskih prava i potreba, a širokopojasni pristup Internetu suvremena je inačica tog prava s izrazito pozitivnim i dalekosežnim kauzalnim vezama. Tako, prema analitičarima poznate konzultantske tvrtke Arthur D Little, svaka tisuća novih korisnika širokopojasnog pristupa Internetu kreira 80 novih radnih mjesta, a 10 postotni porast penetracije širokopojasnog pristupa nacionalnoj ekonomiji osigurava dodatni 1 postotni porast bruto društvenog proizvoda. Stoga je i za Hrvatsku važna dosljedna provedba usvojene nacionalne Strategije razvoja širokopojasnog pristupa te aktualnog Provedbenog programa. Jedino tako možemo osigurati dobar temelj za daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, a to znači nova radna mjesta te napredak korištenjem širokopojasnog pristupa za građane i gospodarske subjekte, u poslovanju i u svakodnevnom životu.

Vratimo se na LTE u kojem je Ericsson jedan od najjačih tržišnih igrača. Komercijalizacija je tek krenula u mnogim EU zemljama, a osim mreža potrebni su i uređaji koji će to podržati. Što konkretno korisnicima u poslovnom i privatnom segmentu mogu pružiti LTE mreže?

Planovi za budućnost su važni, ali mi ne zaboravljamo ni aktivnosti na transformaciji postojećih mreža u mreže nove generacije te sudjelovanje u pripremi uvođenja najnovijih tehnologija na svim našim tržištima.

LTE je najbrži do sada razvijeni sustav u povijesti mobilnih komunikacija, a nudi bogati izbor usluga i visoku kvalitete korisničkih iskustava. Već danas je LTE prisutan na svim kontinentima, u 130 zemalja svijeta te implementiran u mrežama 204 operatora, a od 10 po prihodu najvećih globalnih LTE operatora Ericsson ima ugovor s njih 9. Predviđa se da će do 2018 godine LTE pokriti oko 60 posto svjetske populacije. LTE mreže već danas omogućavaju vršne brzine u silaznoj vezi od oko 100Mbps a postojeća standardizacija dozvoljava i veće brzine. Evolucijom LTE-a u LTE-Advanced omogućene se vršne brzine prijenosa podataka veće i od 1Gbps. Ipak, iskustva LTE korisnika vezano uz vršne brzine i sadržaje, danas izrazito ovise o mogućnostima terminala koje koriste. Uređaji koji to omogućavaju, poput pametnih telefona ili tableta, su već sad dostupni i na globalnom i na domaćem tržištu, a njihova ponuda raste iz dana u dan, dok ih korisnici mijenjaju sve većom brzinom. Tehnološki razvoj terminala će se kontinuirano nastaviti uz njihovu znatno bržu dostupnost u odnosu na iskustva koja smo imali u prošlosti pri uvođenju novih generacija mobilnih mreža. Podsjetimo se da su npr. prije tri godine pametni telefoni najviše klase s ekranima od 4 inča i 1 GHz procesorima podržavali standard WCDMA/HSPA 7.2. Danas ponuđači tih uređaja na tržište lansiraju pametne telefone s 1.5 GHz četverojezgrenim procesorima koji podržavaju brzine u silaznoj vezi do 100 Mbps na LTE mrežama.

Sve to omogućuje nova korisnička iskustva, od praćenja TV programa na mobilnim uređajima do različitih aplikacija koje traže prijenos ogromnih količina podataka i/ili video sadržaja a mogu se koristiti u medicini, prometnim uslugama, sigurnosti, zabavi i slično.

Zbog jednostavnijeg pokrivanja govori se i kombinaciji LTE i WiFI. Koliko to telekom operateri danas traže i kako optimizirati mrežu da izdrži veliki broj postojećih ali i nadolazećih OTT igrača?

Pitanje je zanimljivo i ulazi u bit promjena koje očekujemo...

Transformacija, modernizacija, proširenje i optimizacija telekomunikacijskih mreža jesu ključne, ali već danas  mreže treba pripremiti i za očekivane trendove koji slijede. Prema globalnim istraživanjima korisnika, ključni faktor koji utječe na njihovu lojalnost operatoru upravo su performanse mreža.

Ako pak pogledamo samo narednih nekoliko godina predviđa se da će do kraja 2018 godine prosječni mobilni PC korisnik u svijetu generirati promet oko 11 GB mjesečno a pametni telefon oko 2 GB, pri čemu će volumen prometa govorne komunikacije biti zanemariv u odnosu na promet podataka. Rast mobilnih širokopojasnih pretplatnika također je snažan pokretač za rast mobilnog podatkovnog prometa. K tome, korisnici uz uobičajena prijenosna računala, dodaju i proširuju broj uređaja kao što su pametni telefoni, tableti, eBook čitači, kamere... Ponovo ističem da će najbrži rastući segment u mobilnom prometu podataka biti video. Veći ekrani na uređajima i bolja rezolucija također će utjecati na rast video prometa, kao i mobilne video konferencije, mobilno zdravstvo i mnoge druge aplikacije.

Već 2018. video će donositi približno pola ukupnog globalnog mobilnog prometa podataka. Audio promet, uključujući preuzimanje glazbenih sadržaja, rast će oko 50 posto godišnje, a pretraživanje Interneta i promet u socijalnim mrežama pridonosit će, svaki s po 10 posto, ukupnom volumenu prometa podataka u 2018. Dostupnost novih tipova uređaja ili sadržaja u budućnosti mogu značajno promijeniti prometno ponašanje u mreži. Osim toga, velike su razlike između mreža s različitim profilom korištenih uređaja, a promet će se razlikovati između tržišta, bilo zbog dostupnosti pojedinih sadržaja, ponašanja i potreba korisnika, ovisno o njihovom životnom stilu, standardu ....

Postoji veliki broj parametara koje treba uzeti u obzir prilikom dimenzioniranja mreža i svaka mreža, svaki operator je poseban. Tradicionalni način dimenzioniranja mreža nije više dovoljan. Potrebno je, uz sve već navedeno, dobro predvidjeti i očekivani promet podataka za različite aplikacije. Bitan parametar nije samo količina podataka po pretplatniku već i vrijeme korištenja mreže po pojedinoj aplikaciji. Tako je npr. za socijalno umrežavanje bitan parametar vrijeme korištenja mreže, dok video u mreže unosi najveći volumen prometa. A pred nama je i veliki broj najrazličitijih umreženih uređaja sa svojim zahtjevima.

Operatori koje osiguravaju visoku kvalitetu performansi mreža pa tako i visoku kvalitetu korisničkih iskustava bit će konkurentniji u odnosu na druge.

Gdje su tu ponuđači, odnosno mi u Ericsson Nikoli Tesli? Osim prepoznatljivog Ericssonovog tehnološkog liderstva u mrežama novih generacija, Ericsson Nikola Tesla je snažan globalni i regionalni centar s odgovornostima za konzultantske usluge analize, transformacije, planiranja i optimizacije mreža prema mrežama nove generacije. Naši stručnjaci rade na ovim poslovima s najzahtjevnijim operatorima, a sudjeluju i u detaljnim mjerenjima prometa podataka u živim mrežama diljem svijeta te analizi i predviđanju trendova u sklopu Ericssonovih globalnih timova.

Ukratko, mislim da će kombinacija LTE i WiFI pristupa odigrati značajnu ulogu u kreiranju i dimenzioniranju heterogenih mreža koje operatorima osiguravaju konkurentnost uz istodobno najbolji korisnički doživljaj. Vjerujem, također, da će i sadašnji veliki, uspješni operatori, korištenjem različitih poslovnih modela, morati upotpuniti svoj portfelj uslugama koje danas tržištu nude novi OTT igrači ili ići u snažno partnerstvo sa njima.