Gršić: Nastavljamo s digitalizacijom javnih usluga

Hrvatska nastavlja s digitalizacijom javnih usluga, tvrdi za ICTbusiness.info državni tajnik Bernard Gršić i dodaje kako u Hrvatskoj 55 posto građana ima najmanje osnovnu razinu digitalnih vještina prema DESI izvješću za 2017.

Prema njegovim riječima dodatnim ulaganjem u razvoj digitalnih vještina građani će biti u mogućnosti u potpunosti koristiti dostupne javne e-usluge. Unutar reforme obrazovnog sustava ulažu se napori za razvoj digitalnih vještina i poticanje zanimanja za STEM područje, čime jača interes za STEM zanimanja u budućnosti.

U kojem smjeru ide digitalizacija i digitalna transformacija javne prave?

Razvoj digitalnih tehnologija, zajedno s drugim ključnim naprednim tehnologijama, mijenja način na koji oblikujemo i generiramo proizvode i povezane usluge te način na koji njima trgujemo i iz njih stvaramo vrijednost. Zbog napretka u tehnologijama, primjerice u području umjetne inteligencije, interneta stvari (IoT), tehnologije 5G, računalstva u oblaku, analitike podataka i robotike, mijenjaju se proizvodi, procesi i poslovni modeli u svim sektorima, što uz premještanje globalnih vrijednosnih lanaca u konačnici dovodi do stvaranja novih industrijskih obrazaca.

Europski sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija predstavlja oko 4 posto BDP-a i zapošljava više od šest milijuna osoba, što ga čini važnim dijelom gospodarstva. Dodana vrijednost tog sektora  (proizvodnja digitalnih dobara), koji uključuje sve - od komponenti do softverskih proizvoda, u Europskoj uniji iznosi više od 580 milijardi eura i čini gotovo 10 posto dodane vrijednosti ukupne industrijske djelatnosti.

Prema procjenama, digitalizacija proizvoda i usluga industrijskom će sektoru u Europi u razdoblju od 2017. do 2022. donijeti više od 110 milijardi eura prihoda godišnje.

Mnogi očekuju da napokon profunkcionira i sustav za tvrtke. Kada se može očekivati i koje će usluge uključivati?

Vlada Republike Hrvatske usmjerena je na rasterećenje gospodarstva, pa time i u sektoru informacijskih tehnologija na povećanje konkurentnosti hrvatskog digitalnog tržišta kroz administrativno i fiskalno rasterećenje, ali i dodatno poticanje izvoz usluga i proizvoda u tom sektoru.

Digitalizacija javnog sektora povećava učinkovitost pružanja usluga. Uštede se najviše postižu uvođenjem elektroničkih plaćanja, a sami građani mogu uštedjeti vrijeme i novac budući da imaju osiguran lakši i brži pristup javnim uslugama. U Hrvatskoj 55 posto građana ima najmanje osnovnu razinu digitalnih vještina (prema DESI izvješću za 2017.). Dodatnim ulaganjem u razvoj digitalnih vještina građani će biti u mogućnosti u potpunosti koristiti dostupne javne e-usluge. Unutar reforme obrazovnog sustava ulažu se napori za razvoj digitalnih vještina i poticanje zanimanja za STEM područje, čime jača interes za STEM zanimanja u budućnosti. Na tržištu rada nude se programi za prekvalifikaciju u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT). Pozitivni pomaci vide se u rastu broja IKT stručnjaka s 2,7 posto (2017.) na 3,3 posto (2018.), a broj diplomiranih studenata u znanosti, tehnologiji i matematici (STEM) starosne dobi od 20 do 29 godina povećao se za 1,7 posto. Uvodi se obvezni predmet informatike u 5. i 6. razrede osnovne škole i dodjeljuju se stipendije kao poticaji za STEM zanimanja.

Tijekom proteklog perioda, od početka mandata ove Vlade, bilo je potrebno osigurati izvore financiranja za strateške ciljeve i projekte digitalizacije, stoga je već u prosincu 2016. godine, dva mjeseca nakon početka mandata, Vlada usvojila Akcijski plan strategije razvoja javne uprave, a u veljači 2017. godine taj je plan prihvatila Europska komisija čime je uklonjena prepreka korištenju sredstava (ex-ante) iz ESF-a, a time je osiguran dio sredstava za digitalizaciju javne uprave. Nadalje, u svibnju 2017. godine Vlada je usvojila Strategiju e-Hrvatska 2020 i pripadajući akcijski plan čime su osigurana sredstva za razvoj e-usluga u zdravstvu, kulturi, braniteljskoj populaciji, turizmu, pravosuđu, gospodarstvu, te najveći infrastrukturni državni projekt „Uspostava Centra dijeljenih usluga“ težak preko 300 milijuna kuna iz ERDF-a.

Prije dosta vremena govorilo se o centru dijeljenih usluga - service shared centar koji bi trebao biti u APIS-u. U kojoj je fazi taj projekt?

Krajem lipnja 2017. godine Vlada je usvojila novu Uredbu o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu kroz koju je u potpunosti definiran Centar dijeljenih usluga.

Uspostavom Centra dijeljenih usluga, projektom koji vodi Ministarstvo uprave u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva i APIS IT-jem uspostavit će se infrastrukturna platforma za daljnji razvoj e-usluga na interoperabilan i iz jednog središta upravljan državni oblak. Cilj tog projekta jest objedinjavanje i racionalizacija informacijske infrastrukture te ujednačavanje postupanja tijela javnog sektora i pružanja dijeljenih usluga tijelima javnog sektora, što će na kraju dovesti i do optimizacije procesa koji se pružaju građanima. Ujedno će pružati i nekoliko važnih horizontalnih usluga za sva tijela državne uprave, ali i za regionalnu i lokalnu samoupravu.

Tim se projektom želi objediniti državna informatička infrastruktura, unaprijediti komunikacija između tijela državne uprave i građana te stvoriti moderna i učinkovita javna uprava.

Projekt je pred ugovaranjem, odnosno u početnoj fazi u kojoj su započele početne aktivnosti za prelazak prve grupe od 40 institucija u Centar dijeljenih usluga.

Najavljene su nove usluge u sustavu e-građani. Koje su to usluge?

U listopadu 2017. godine Hrvatska je u Tallinnu zajedno sa svim državama članicama EU potpisala Tallinsku deklaraciju o javnoj upravi. Upravo je cilj potpisivanja ove deklaracije bio ubrzati procese digitalizacije javne uprave u državama članicama. Važno je istaknuti da je Tallinnskom deklaracijom prihvaćeno 6 načela od kojih je važno spomenuti neke: „samo jednom“ - od građana i poslovnih subjekata informacija, odnosno podatak, smije se tražiti samo jednom, a kad se dobije, pohranjuje se na jedno mjesto i dijeli između svih tijela međusobno. Upravo takva funkcionalnost karakteristika je Središnjeg sustava interoperabilnosti koji je u Hrvatskoj propisan Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi (kad se radi o registrima) i Uredbi o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu. Prilikom razvoja novih e-usluga sva tijela dužna su poštivati ovu odredbu. Drugo važno načelo - pouzdanosti i sigurnosti - među ostalim ima za cilj postići otvorenost Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava prema komercijalnim pružateljima usluga na čemu se intenzivno radi. Ova funkcionalnost ima zadaću omogućiti građanima jedan, jedinstven sustav vjerodajnica, odnosno elektroničkog identiteta na svim razinama e-usluga bilo da ih proizvodi javni ili privatni sektor. To znači da bi u konačnici trebali imati jedno korisničko ime, jedan token i elektroničku iskaznicu za sve razine pristupa bilo kojoj e-usluzi na svim razinama gdje se identificiramo putem OIB-a, npr. komunalne usluge, banke, e-trgovine i sl.  Ovo je obrnuti proces od onoga što danas imamo u sustavu e-Građani, gdje državne e-usluge vjeruju identitetima koje predstavljaju građani, a provode banke (pristup tokenom banke). Važno je spomenuti još jedno načelo iz Tallinnske deklaracije, a to je horizontalna politika osnaživanja koja se odnosi na edukaciju službenika, kao i svih onih koji trebaju razumjeti digitalni proces, kako ne bi dolazilo do situacija u kojima službenik ne prihvaća rješenje digitalne usluge, već samo klasično papirnato. Možemo zaključiti da Tallinnska deklaracija nije donijela velike novosti budući da je velik dio u Hrvatskoj već propisan zakonima i podzakonskim aktima, ali je na razini EU prepoznala one elemente javne uprave koji su važni za brži i učinkovitiji proces digitalne transformacije. Očekuje se da će se njezinom primjenom ujednačiti razinu digitalizacije svih članica EU kako bi i na europskoj razini moglo doći do prekograničnog pružanja e-usluga s ciljem stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta.

Stiže EU novac..

Tijekom 2018. godine započelo je potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava sufinanciranja iz EU fondova za projekte predviđene navedenim strategijama i akcijskim planovima, čime su neki projekti započeli a neki će biti ugovoreni u drugoj polovici godine. Neki od značajnijih projekata su svakako već spomenuti projekt uspostave Centra dijeljenih usluga, e-Poslovanje kojim će se stvoriti jedinstvena platforma za komunikaciju i pružanje usluga poslovnim subjektima digitalnim putem, zatim e-Pristojbe koje će omogućiti on-line plaćanje svih pristojbi (biljezi i sl.) i naknada kroz jedinstveni sustav, zatim e-Upisi koji će nastavljajući uslugu e-novorođenče u e-Građanima pružati upise djece u vrtiće, osnovne škole, modernizirati upise u srednje škole i fakultete čime se zaokružuje čitav životni ciklus e-usluga od rođenja do zaposlenja. Radi se na uslugama e-Bolnica i e-HZZO u zdravstvenom sustavu, te uvođenju e-Kartona (zdravstvenog) u punu primjenu, kao i naručivanja na pregled kod liječnika i komunikaciju s liječnikom putem mobilne aplikacije. Zdravstveni sustav ima na raspolaganju oko 300 milijuna kuna sufinanciranih iz EU, stoga s pravom očekujemo da će se provedbom projekata u zdravstvu optimizirati i troškovi zdravstvenog sustava. Potrebno je spomenuti i projekt uspostave Jedinstvenog upravnog mjesta kroz koji će građani moći na jednom mjestu, fizički ali i virtualno zatražiti i dobiti usluge javne uprave. Jedna od važnih e-usluga koja će bitno promijeniti poslovanje i doprinijeti bržoj digitalizaciji poslovanja i poslovnih subjekata je svakako obvezno korištenje e-Računa u javnoj nabavi. Bitna usluga u pripremi je otvaranje poslovnog subjekta elektroničkim putem. Uz postojeće projekte e-Škola važno je istaknuti i proširenje projekta na sve škole na čemu se intenzivno radi. U pravosuđu očekujemo potpunu digitalizaciju sudstva što uključuje digitalnu komunikaciju svih u sudskom procesu. Veliki iskoraci su napravljeni u digitalizaciji zemljišnih knjiga i katastra. Nakon četiri godine postojanja, sustav e-Građani bit će redizajniran, što će građanima omogućiti jednostavnije korištenje. Modernizacija Portala otvorenih podataka ima za cilj jednostavnije i brže omogućiti dostupnost otvorenih podataka koje proizvode tijela javne vlasti. EU predviđa da će u Hrvatskoj u tom području biti zaposleno oko 1000 djelatnika. Svi ovi projekti kao i oni koji nisu ovdje spomenuti, svojom će realizacijom kroz sljedeće 3 godine (budući da je većina ugovorena ili će biti ugovorena ove godine) uvelike doprinijeti digitalizaciji Hrvatske stoga očekujemo i skok na ljestvici DESI indeksa ali i drugih pokazatelja.

U Hrvatskoj se kontinuirano povećava broj korisnika usluga e-uprave, 66 posto korisnika e-uprave mrežno dostavlja predefinirane i elektronički popunjene obrasce. Područje u kojem se Hrvatska posebno ističe jest zdravstvo, gdje je na 10. mjestu među državama članicama. U digitalizaciju zdravstvenog sustava koja ima za cilj efikasniji i jeftiniji sustav pokreću se projekti vrijedni preko 200 milijuna kuna iz EU fondova.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva želi osigurati višu razinu otvorenosti i dostupnosti službenih dokumenata i informacija o radu tijela javnih vlasti, povećati kvalitetu e-usluga javne uprave razvojem standarda i okvira za unificirani i brži razvoj i implementaciju e-usluga, ali i prepoznaje važnost promicanja digitalnih vještina građana, osobito promicanjem upotrebe elektroničke osobne iskaznice i mogućnostima koje ona pruža.

Što danas nudi platrforma e-Građani?

Platforma e-Građani, pokrenuta 2014. godine, nudi 47 različitih e-Usluga i nastavlja razvijati te integrirati nove značajke. Priprema se modernizacija sustava e-Građani s prvenstvenim ciljem pojednostavljenja i sigurnijeg korištenja sustava.

Sve nove usluge koje se razvijaju imaju obvezu biti uključene u sustav e-Građani i budući sustav e-Poslovanja. Prema podacima tijela koja pripremaju nove usluge možemo napomenuti da se od travnja do kraja godine očekuje 14 usluga iz 11 tijela od kojih, osim prethodno navedenih možemo istaknuti neke: e-razmjena studentskih ocjena; sustav digitalnog geodetskog elaborata; prijava uvoza vozila za građane; elektronička distribucija i plaćanje računa; podnošenje porezne prijave posebnog poreza za motorna vozila;; podnošenje novih obrazaca putem e-Porezne, e-izobrazba u javnoj nabavi i druge. Želja nam je da svaka elektronička usluga ima i pozadinsku komunikaciju između tijela koje te informacije međusobno razmjenjuju, odnosno da službenici svih tijela kojima su potrebne razne potvrde ili zapisi iz evidencija koje vode druga tijela imaju pristup tim podacima kako ih ne bi ponovno tražili od građana.

Ipak, sustav e-Osobne iskaznice nije zaživio. Problemi su u načinu instalacije sfotvera, potrebi nabavke čitača kartica. Može li se to rijhešiti?

Hrvatska je bila prva zemlja u Europi koja je još 2002. godine imala Zakon o elektroničkom potpisu. Taj je zakon ukinut 1. srpnja 2017. kad je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta eIDAS uredba koja regulira isto područje. Budući da primjena elektroničkog potpisa nije u potpunosti zaživjela, a bilo je otvoreno i mnogo drugih pitanja, u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva pokrenuli smo inicijativu za uspostavu e-Arhiva. Danas, kada više od 1,5 milijuna građana Hrvatska posjeduje elektroničku osobnu iskaznicu s identifikacijskim i potpisnim certifikatom vrijeme je da se aktivnije započne njezina primjena. U suradnji s AKD-om priprema se informiranje za građane o mogućnostima elektroničke osobne iskaznice, kao i opskrbu i povećanje broja mjesta gdje će čitači kartica biti dostupni za nabavku te kvalitetnije podrške građanima kod aktivacije certifikata. Razvija se i platforma za m-potpis koja će omogućiti potpisivanje s mobilnog uređaja.

Kao preduvjet digitalizacije i digitalne transformacije javnog sektora mora se nastaviti razvoj brzog pristupa internetu. Novac iz EU čeka. Što ove godine možemo očekivati?

U Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine Vlada nastoji osigurati učinkovitu konkurentnost, osigurati raspoloživost širokopojasnog pristupa i poticati potražnju građana i poslovnih subjekata za širokopojasnim uslugama, osobito u područjima koja su nedovoljno pokrivena širokopojasnim pristupom.

Kako bi se ostvario puni potencijal digitalne transformacije, osigurana su značajna sredstva za unapređenje širokopojasne infrastrukture, kojima će se obuhvatiti 25 posto ukupnog hrvatskog stanovništva u prigradskim i ruralnim područjima. Poboljšanjem povezivosti, koja će se postići provedbom Nacionalnih programa razvoja širokopojasne pristupne i agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Hrvatska će pridonijeti većoj potrošnji i potaknuti ulaganja u brzu internetsku infrastrukturu te utjecati na smanjenje cijene fiksnog širokopojasnog pristupa za krajnje korisnike, kako bi se osigurali uvjeti za brži rast i razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj. Budući da je Vlada usvojila sve potrebne programe i strateški okvir, na tijelima zaduženim za provedbu je odgovornost da provedu programe u predviđenom roku.

Neizostavno pitanje vezano je uz 5G mreže koje kao napredne tehnologije višestruko podižu brzinu prijenosa podataka, odnosno mobilnog pristupa internetu, ali i bitno smanjuju odziv mreže što omogućava puno veću primjenu u razvoju sustava umjetne inteligencije, npr. vozilo bez vozača. Na razini EU planirano je da bi do 2020. jedan veći grad u svakoj državi članici trebao biti pokriven 5G mrežom, a do 2025. svi veći gradovi i prometnice. I Hrvatska se priprema sudjelovati u ispunjenju ovih ciljeva, no zbog nekih drugih okolnosti želimo i vjerujemo da će Hrvatska biti predvodnica u 5G u EU.

Mnogi očekuju da napokon profunkcionira i sustav za tvrtke. Kada se može očekivati i koje će usluge uključivati?

Sukladno Nacionalnom programu reformi do kraja 2018. donijet će se Strategija digitalne transformacije gospodarstva. Okosnicu strategije činit će sljedeća područja: poboljšanje regulatornog okvira za poticanje inovacija i investicija u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta EU; stvaranje novih poslovnih modela za male i srednje poduzetnike; poticanje razvoja istraživanja i inovacija u digitalnim disruptivnim tehnologijama; razvoj gigabitnih mreža kao temeljne infrastrukture interneta stvari; kibernetička sigurnost podataka; jačanje edukacije digitalnih vještina za sve životne dobi i implementacija koncepta Industrije 4.0 u odabrane industrijske grane. Danas u Hrvatskoj imamo najmanje 28 sektorskih strateških dokumenata u kojima se spominje digitalizacija. Cilj nam je izradom Strategije digitalne transformacije gospodarstva, ali i Strategije Digitalne Hrvatske kao krovnog dokumenta u području digitalizacije objediniti i dati jedinstveni smjer razvoju digitalizacije u sljedećem periodu. Naravno da će svi strateški dokumenti biti međusobno u suglasju i nadopunjavati se i s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030.

Industrija 4.0 uvodi novi koncept upravljanja proizvodnjom te razvojem proizvoda i usluga tako da se stvara točno određena i ciljana vrijednost za kupca. Takve bi promjene trebale pridonijeti rastu udjela industrije u BDP-u s postojećih 15 posto u 2016. na ciljanih 20 posto 2020. godine. Za ostvarenje definiranog cilja potrebna je snažna aktivnost države kroz različite instrumente potpora svim poslovnim subjektima koji će biti identificirani kao nositelji nove industrijske revolucije.

Projekt na kojem se intenzivno radi za gospodarstvo jest pokretanje platforme e-Poslovanje, a omogućit će poslovnim subjektima da s jednog mjesta sigurno pristupaju e-uslugama javne uprave, dobiju sve informacije važne za poslovanje i imaju kanal preko kojega će teći komunikacija tijela javne uprave s poslovnim korisnicima. Projekt se financira iz EU fondova, a ima za cilj da građani i poslovni subjekti dobiju transparentniju i učinkovitiju javnu upravu. Veliki izazov je i uspostaviti e-uslugu otvaranja poslovnog subjekta elektroničkim putem na čemu se intenzivno radi i čiju uspostavu očekujemo početkom iduće godine.