Google investira 600 milijuna eura u podatkovni centar u Finskoj

Google investira 600 milijuna eura u podatkovni centar u Finskoj

Foto: DepositPhotos

Google će platiti oko 600 milijuna za izgradnju podatkovnog centra u Finskoj te na taj način nastaviti strategiju matičnog mu Alphabeta, što podrazumijeva sve osjetnija ulaganj u servere.

Nova će građevina biti dodatak uz postojeći podatkovni centar u Hamini, gradu koji se nalazi na južnoj obali Finske, što znači da cijeli kompleks ukupno vrijedi 1,4 milijarde eura. Matematika je jednostavna, u postojeću je zgradu Google već "utukao" 800 milijun eura. No, tako nešto itekako je potrebno u današnjem vremenu, kad sve više podataka kola "zrakom".

Također, potrebe koje Google ima su nikad izraženije, ipak nudi usluge kao što su Gmail, Maps, YouTube, Drive, Search, Photos... Sve to zahtijeva prostor, kapacitete koji se konstantno šire. Zato Google i ima diljem svijeta 58 podatkovnih centara, a samo u Europi na njih je pet od 2007. uložio 4,3 milijardi eura. Ukupno, na sve koje posjeduje, Google je tijekom prvog kvartala ove godine namijenio 4,5 milijardi američkih dolara.

No, to su sve postojeći kompleksi, a Google ima plan koji se sastoji od nekoliko koraka izvedenih unaprijed. Primjerice, još u prvoj polovici prošle godine doznalo se da je na europskom tlu Google novom kupovinom zemljišta nastavio ekspanziju. Tad je bila riječ o površini od 70 hektara u nizozemskom Noord-Hollandu, a prethodila su joj kupljena zemljišta u Luksemburgu, Švedskoj i Danskoj te jedno u nizozemskom Eemshavenu. I sve to će jednog dana vrlo vjerojatno biti podatkovni centri.

Zna se da je podatkovni centar u Eemshavenu koštao 610 milijuna eura te da će u Noord-Hollandu investicija iznositi otprilike 90 milijuna eura manje. Glavna motivacija za takvu kupovinu zemljišta unaprijed jest priprema za budućnost, koja nije tako daleko, a tiče se podosta clouda, koji je pak direktno vezan uz umjetnu inteligenciju. Primjerice, Google kvartalno ulaže oko osam milijardi dolara na svjetskoj razini u umjetnu inteligenciju, cloud i infrastruktura potrebna da te tehnologije funkcioniraju besprijekorno.

Naravno, Google nije jedini koji čini ovakve "građevinske poteze" jer šire se i Amazon, Microsoft, Facebook...

Još iz kategorije

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

26.06.2019. komentiraj

Tvrtka Schneider Electric objavila je kako je zauzela jedanaestu poziciju na Gartnerovom popisu 25 najboljih opskrbnih lanaca u 2019. Kompanija je ujedno osvojila i Gartnerovu nagradu za opskrbni lanac u sektoru industrijske proizvodnje u 2019. koja „prepoznaje nekonvencionalne, inovativne i dalekosežne inicijative na području opskrbnih lanaca u sektoru industrijske proizvodnje.“

Manjak ljudi  košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

Manjak ljudi košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

24.06.2019. komentiraj

Najveći izazov privatnim tvrtkama u regiji srednje i istočne Europe (SIE) je sve veći manjak vještina što nepovoljno utječe na rast. Četvrtina ispitanih tvrtki izjavila je da ih manjak vještina svake godine košta više od 5 % prihoda, a PwC procjenjuje da manjak vještina regiju stoji 358 milijardi eura izgubljenih prihoda godišnje, samo iz sektora privatnih tvrtki. Kako bismo to bolje razumjeli, to je više od zbroja BDP-a Hrvatske, Mađarske i Slovačke. Naime, PwC-ovo istraživanje 600 privatnih tvrtki i poduzetnika u 15 zemalja srednje i istočne Europe (EMEA Private Business Survey 2019) skreće pažnju na širi, rastući problem diljem regije.

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

24.06.2019. komentiraj

Ubrzanje gospodarskog rasta uz nastavak pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih rastom broja zaposlenih i smanjenjem broja nezaposlenih povoljno su okružje za rast plaća koji je dodatno poduprt dijelom administrativnih mjera koje uključuju povećanje iznosa minimalne plaće, smanjenje opterećenja poslodavaca doprinosima te postupan rast osnovica plaća u državnim i javnim službama.