Francuska od nove godine uvodi digitalni porez za velike tehnološke tvrtke

Francuska od nove godine uvodi digitalni porez za velike tehnološke tvrtke

Foto: DepositPhotos

Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je da Francuska neće čekati Europsku uniju već će sama od 1. siječnja iduće godine krenuti u implementaciju posebnog poreza za velike tehnološke kompanije. Uvjerenje koje vlada u Francuskoj jest da će Unija predugo tražiti rješenja za jedinstveni „digitalni“ porez i da to nema smisla čekati jer već dogodine bi taj porez u državnu blagajnu trebao donijeti oko pola milijarde eura.

Konkretije, Europska unija izložila je 21. ožujka plan kojim namjerava dodatno oporezivati velike američke tvrtke koje posluju na njenom tlu. Riječ je ponajprije o onima u tehnološkom sektoru, a to su redom Amazon, Google, Facebok, Apple, Twitter, eBay, Uber, Airbnb... Ako taj plan uspije, EU više neće biti toliko isplativa tim kompanijama kao dosad.

Naime, aktualna pravila su takva da tvrtke plaćaju porez samo u onoj zemlji gdje su fizički prisutne, što znači da izbjegavaju plaćanje poreza u svim onim zemljama gdje posluju i ostvaruju prihode. Ukratko, jasno je da svaka od tehnoloških tvrtki ostvaruje zaradu u apsolutno svakoj od zemalja EU, no plaća porez samo u onoj gdje ima fizički sjedište. Najčešće je to Irska, koja se profilirala kao porezna oaza i to su velikani iskoristiti, prije svih Apple. Koji zbog malverzacija mora platiti 13 milijardi eura.

Također, da su velike tvrtke cilj ovih promjena jasno je već prema detaljima plana, koji kaže da se promjena po pitanju poreza odnosi samo na one čiji posao uključuje minimalno stotinu tisuća korisnika u pojedinoj zemlji te prihode na godišnjoj razini od minimalno sedam milijuna eura. Porezna stopa iznosila bi tri posto, što bi za zemlje članice EU značilo dodatnih oko pet milijardi eura godišnje samo od poreza.

Iako tehnološke tvrtke negoduju zbog promjena, one su u ovo moderno vrijeme nužne, posebno zato što većina tih tvrtki nema fizičko prisustvo i samim time je u prednosti pred onim tvrtkama koje imaju. Primjerice, automobilska industrija nema privilegiju kao one tvrtke čije se poslovanje temelji prvenstveno na softveru koji nude, odnosno, uslugama koje su u sklopu njega. Prepoznalo se to u EU odavno i polako planiralo izvesti.

Samo, zbog komplikacia i odugovlačenja, čini se da će mnoge zemlje članice ipak krenuti francuskim putem.

Još iz kategorije

Potvrđena isplata 70,6 kuna dividende dioničarima Ericsson Nikole Tesle

Potvrđena isplata 70,6 kuna dividende dioničarima Ericsson Nikole Tesle

17.06.2019. komentiraj

Direktorica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević predstavila je poslovne rezultate i najznačajnija ostvarenja u 2018. godini te strategiju razvoja poslovanja u 2019. godini, na Glavnoj skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla. Jedna od ključnih odluka jest i potvrđivanje odluka da se dividenda u iznosu od 70,6 kuna po dionici iz zadržane dobiti iz 2017. i 2018. godine. Dividenda će se isplatiti 12. srpnja 2019. godine (payment date) svim dioničarima Društva koji 19. lipnja 2019. godine (record date) imaju na računu vrijednosnih papira u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu upisane dionice Društva. Datum od kojega će se trgovati dionicom Društva bez prava na isplatu dividende je 18. lipnja 2019. godine (ex date).

Svibanj donio u IT javnim nabavama 310,44 milijuna kuna

Svibanj donio u IT javnim nabavama 310,44 milijuna kuna

17.06.2019. komentiraj

Nastavljamo s našim analizama tendera koji su dobiveni i objavljeni u svibnju ove godine. Kao i do sada prikupljanje i analitiku rezultata obavili su Tenderi.hr, a njihovi podaci za prošli mjesec ove godine pokazuju kako je na IT tenderima bilo ukupno 456,81 milijun kuna, a na tenderima je tvrtkama dodijeljeno poslova u vrijednosti od 310,44 milijuna kuna.

Izravna strana ulaganja u Europi i Hrvatskoj prošle godine zabilježila blagi pad

Izravna strana ulaganja u Europi i Hrvatskoj prošle godine zabilježila blagi pad

16.06.2019. komentiraj

Europske su države u 2018. zabilježile pad stranih ulaganja od četiri posto nakon šest pozitivnih godina. Hrvatska se na popisu našla na 26. mjestu s ukupno 31 projektom. Time je zadržala isto mjesto na ljestvici iako je zabilježila sedam investicijskih projekata manje u odnosu na godinu ranije.