Sjedinjene Američke Države pojam su po pitanju poslovanja na burzi, barem kad se radi o laicima koji površno prate situaciju i oslanjaju se na holivudska filmska ostvarenja. U praksi to i nije baš tako, a tako tvrdi investitor Niklas Zennstrom, inače suosnivač Skypea. On tvrdi da europske burze trenutno nude mnogo više potencijala no američke.
Situaciju naziva takvom iz razloga što "su privatne europske tehnološke kompanije razumnije no njihovi ekvivalentni u SAD-u". Primjerice, naglašava Zennstrom, velike privatne tehnološke kompanije "napumpale" su vrijednost do te mjere da neki od najvećih investitora jednostavno u takvom trgovanju moraju poslovati s gubitkom.
Ipak, njegove tvrdnje baš i ne potvrđuje Spotify, koji se u travnju ove godine odlučio ponuditi dionice na američkom Nasdaqu, čime je dosegnuo vrijednost od 30 milijardi američkih dolara.
"To nije indikator problema na europskom tržištu, nama je želja da europske kompanije postanu globalne i gdje će nuditi dionice nije ni najmanje bitno", kazao je Zennstrom za Bloomberg.
Ipak, malo je situacija, ako i postoje one pamtljive, da su američke kompanije u svom uzletu izabrale neameričko burzovno tržište pri prvom izlasku pred potencijalne dioničare. Uostalom, Zennstrom je postao milijarder tek kad je Skype preuzet od strane eBaya za 2,6 milijardi dolara u 2006. godini. Kritičari će mu zamjeriti da je prvom prilikom prodao to što ima pa se odlučio igrati na sigurno kroz investicije i da mu zato odgovara mirnije europsko tržište, s kojeg se lakše plasiraju oni koji izrastu u veću priču, kao Spotify.
"Tad nije postojalo previše prilika za veće poslovanje u Europi pa je to što smo učinili bilo jedino logično. Možda bi bilo bolje za europsko tehnološki ekosustav da je Skype ostao neovisan i ponudio dionice na nekoj od europskih burza, ali i prodaja je na kraju bila okidač za širenje "scene" pa se ne može kazati da smo pogriješili", zaključio je osnivač Skypea...
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
United Grupa (UG), ostvarila je rekordne financijske rezultate u 2023. godini i to rast od 7 posto kako prihoda tako i dobiti prije kamata oporezivanja, amortizacija i deprecijacije (EBITDA) dosegnuvši 2.791 milijuna eura prihoda, odnosno 988 milijuna eura EBITDA. Uzimajući u obzir prodaju portfelja tornjeva Grupe, iz kolovoza 2023., Grupa je ostvarila usporedivi organski rast EBITDA, u 2023. godini, od 10 posto.
Rezovi za tvrtku, koja je gotovo udvostručila svoj ukupni broj zaposlenih od kraja 2020., samo su posljednji primjer učinaka veće konkurencije i slabije potražnje u sektoru električnih automobila.