Ericsson bilježi rast prihoda i dobiti u prvom tromjesečju

Ericsson je u prvom tromjesečju 2025. zabilježio povećanje prihoda i dobiti. Glavni izvršni direktor tvrtke, Börje Ekholm, uvjeren je da tvrtka može odgovoriti na nestabilne uvjete na globalnom tržištu, zahvaljujući otpornosti koju je izgradila u svom opskrbnom lancu. 

Tijekom predstavljanja financijskih rezultata, Ekholm je priznao da tvrtka neće biti imuna na trenutne makroekonomske poremećaje i carine, koji utječu na cijelu industriju, ali je naglasio kako je Ericsson dobro pozicioniran za uspjeh u različitim tržišnim okolnostima. 

„Godinama smo poduzimali mjere kako bismo izgradili otpornost u našem opskrbnom lancu, uključujući način i lokacije proizvodnje naših proizvoda,” istaknuo je Ekholm, dodajući: „Naš fokus i dalje je na upravljanju onim čimbenicima na koje doista možemo utjecati, uključujući cijene i potrošnju.” 

Među prethodnim mjerama koje je Ekholm naveo su razvoj raznolikih proizvodnih kapaciteta u blizini kupaca te fleksibilnost u prilagodbi promjenjivim uvjetima kroz vrijeme. Govoreći o tržišnim područjima, istaknuo je snažnu poziciju Ericssona u mobilnim mrežama i izrazio uvjerenje da će se segment poslovnih korisnika stabilizirati tijekom 2025. godine.

Tijekom prvog tromjesečja, tvrtka je ostvarila prihod od 55 milijardi švedskih kruna (oko 5,6 milijardi američkih dolara), što predstavlja rast od 3 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto dobit porasla je za 61 %, dosegnuvši 4,2 milijarde švedskih kruna. Među istaknutim događajima iz tog razdoblja, tvrtka je navela svoj prvi ugovor o programabilnim mrežama u azijsko-pacifičkoj regiji te činjenicu da su sva tri američka mobilna operatera potpisala ugovore o implementaciji sustava za otkrivanje prijevara putem API-ja u suradnji s njihovim startupom Aduna.

Zbog sve većih geopolitičkih napetosti, nestašica čipova i posljedica pandemije COVID-19, tehnološke kompanije poput Ericssona ulažu u diversifikaciju proizvodnje, lokalizaciju lanaca opskrbe i veću fleksibilnost u logistici kako bi umanjile rizike i osigurale kontinuitet poslovanja.

Radi se o mrežama koje se mogu dinamički konfigurirati softverskim alatima, često koristeći tehnologije poput SDN-a (Software Defined Networking) i NFV-a (Network Function Virtualization). To omogućava veću agilnost, automatizaciju i sigurnost, što je posebno važno u 5G i budućim mrežama.

API-jevi (Application Programming Interfaces) su sve važniji u telekomunikacijama jer omogućuju integraciju s aplikacijama, uređajima i uslugama trećih strana. S povećanjem njihove upotrebe, raste i rizik od zlonamjernog korištenja, pa su sustavi za detekciju prijevara poput onog koji razvija Aduna ključni za zaštitu korisnika i infrastrukture.