dSPACE je službeno otvorio novi razvojni centar u Hrvatskoj. S 31 zaposlenim dSPACE engineering u Zagrebu će od sada podržavati razvoj proizvoda u Paderbornu. Proširenjem i internacionalizacijom razvojnih kapaciteta dSPACE će na još fleksibilniji način moći ispunjavati želje svojih klijenata i razvijati proizvode u skladu s nadolazećim trendovima, među kojima su i umrežavanje i autonomna vožnja.
Osnivanjem dSPACE engineeringa d.o.o. dSPACE planira razvijati svoje poslovanje oslanjajući se prvenstveno na visokoobrazovane IT stručnjake u Hrvatskoj te u budućnosti namjerava povećati broj zaposlenih.
„Radujemo se što otvorenjem novoga centra u Zagrebu možemo pozdraviti toliko novih visokokvalificiranih kolegica i kolega u dSPACE obitelji. Znanje i izuzetna motivacija koje ovdje imamo znatno će pomoći pri savladavanju svih budućih izazova.“, izjavio je Martin Goetzeler, predsjednik uprave dSPACE-a.
Novi razvojni kapaciteti od samog su početka besprijekorno integrirani u postojeće alate i procese razvoja novih proizvoda, što dSPACE-u već u startu omogućuje visokoučinkoviti rad.
„Zahvaljujući modernoj infrastrukturi i najnovijim razvojnim metodama dobro smo umreženi s drugim dSPACE lokacijama diljem svijeta. Činjenica da svojim radom možemo podržati razvoj najsuvremenijih svjetskih tehnologija kao što je, na primjer, autonomna vožnja, nudi nam i vrlo uzbudljivu perspektivu za budućnost.“, izjavio je Borivoje Đermanović, voditelj podružnice dSPACE engineeringa u Zagrebu.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
