Do 2030. 80 posto tradicionalnih financijskih tvrtki postojat će samo formalno

Potpredsjednik Gartnera, analitičar David Furlonger, prije nekoliko je dana na konferenciji u Australiji izjavio kako će do 2030. godine „80 posto tradicionalnih financijskih tvrtki propasti, postati beznačajnima ili postojati samo formalno, bez stvarnog tržišnog natjecanja“.

Termin „tvrtke koje nude tradicionalne financijske usluge“ odnosi se na postojeće banke. Furlonger je dao ovu izjavu uz ogradu da će ovo biti sudbina banaka samo ako se nastave ponašati u skladu s opisom, odnosno nudeći tradicionalne usluge, poslujući po „modelu poslovanja i operacija iz 20. stoljeća“.

Gartnerovo istraživanje među izvršnim direktorima tvrtki za 2018. pokazalo je da direktori banaka i dalje nastavljaju davati veći prioritet rastu prihoda, ali je primjetan pomak prema učinkovitosti i poboljšanju produktivnosti s fokusom na menadžment, te je zaključeno kako banke prvenstveno očekuju rast u tom području. Taj korak također znači da se ponuđači financijskih usluga ne fokusiraju na transformaciju digitalnog poslovanja te potpuno zanemaruju taj aspekt.

Analitičari iz Gartnera kažu kako će, među 20 posto financijskih institucija i tvrtki koje prežive, jedna grupa odlučiti pretvoriti se u fintech tvrtke. Također, Furlonger naglašava da će iza ovih promjena na tržištu u velikoj mjeri stajati regulatorne promjene, te promjene u demografiji i ponašanju korisnika koje variraju od zemlje do zemlje.

Daniel Döderlein, izvršni direktor tvrtke za mobilna plaćanja Auka, kaže kako će se trend koji predviđa Gartner dogoditi u Europi, uključujući i Hrvatsku, i to puno prije 2030. "U početku ćemo svjedočiti promjenama u načinu plaćanja zbog regulatornih promjena i velikih tehnoloških promjena. Kao što smo vidjeli širom Skandinavije, Kine a u posljednje vrijeme i u SAD-u, nove aplikacije za mobilna plaćanja mogu cijelo tržište preuzeti i u nekoliko mjeseci, ne godina", ističe Döderlein.

On tvrdi kako banke moraju postati pružatelji usluga koje su svoj glavni fokus stavljaju korisnika, a najjednostavniji problem koji mogu riješiti upravo su česti problemi s plaćanjima. Uglavnom zbog toga što ne mogu ponuditi dobra rješenja koja su usklađena s dugoročnim ciljevima, bankama je vjerojatno primamljivo i u Hrvatskoj surađivati s igračima kakvi su Apple Pay i Google Pay.

"Banke moraju biti svjesne da ova suradnja dolazi s vrlo realnim rizikom da tehnološka tvrtka, u trenutku kada to bude smjela učiniti zbog PSD2 regulative, jednostavno isključi banku kao partnera iz cijelog procesa te da se umjesto toga usredotoči na model koji je postao toliko popularan u Indiji", dodaje Döderlein.

Kaže kako u Hrvatskoj, nakon što direktiva PSD2 bude u cijelosti implementirana, neće trebati čekati mnogo da se korisnici naviknu na bolje načine bankarstva i plaćanja. "Predviđam da će se većina banaka početi suočavati s ovakvom sudbinom već i mnogo ranije, čak i oko 2023. godine, dakle za samo pet godina", zaključio je Döderlein.