Cellnex preuzima kontrolu nad jedinicom Poland Tower iz Iliade

Podatkovni centri posljednjih su godina iz specijalizirane IT infrastrukture prerasli u jedno od ključnih pitanja digitalne konkurentnosti, energetske politike i podatkovnog suvereniteta. Rast clouda, umjetne inteligencije, elektroničkog poslovanja i regulatornih zahtjeva promijenio je način na koji kompanije i institucije gledaju na lokaciju svojih sustava, dostupnost povezivosti i sigurnost podataka. U takvom okruženju Hrvatska više nije samo malo rubno tržište, nego prostor koji može imati znatno važniju regionalnu ulogu ako uspije povezati energetsku dostupnost, stabilan regulatorni okvir, optičke pravce i profesionalan ekosustav dobavljača.

Umjetna inteligencija ušla je u poslovanje brže nego što su mnoge kompanije i javne institucije stigle razumjeti njezine stvarne posljedice. Više nije riječ samo o novom tehnološkom alatu, nego o promjeni koja zahvaća način donošenja odluka, organizaciju rada, razvoj softvera, korisničku podršku, upravljanje podacima i samu strukturu poslovnih procesa. U Hrvatskoj se AI sve češće koristi, ali se još uvijek prečesto zadržava na razini pojedinačnih alata, eksperimenata i inicijativa koje ne prerastaju u cjelovitu poslovnu transformaciju. Poseban izazov pritom nije samo tehnološki, nego upravljački i obrazovni: organizacije moraju znati što žele postići, kako će mjeriti učinak i tko preuzima odgovornost za rezultate koje AI sustavi proizvode.

SpaceX-xAI, prema izvještajima, aktivno traži dodatne AI compute korisnike nakon dogovora s Anthropicom. Time se Muskove tvrtke sve jasnije pozicioniraju ne samo kao korisnici, nego i kao dobavljači AI infrastrukture.