Brexit će snažno utjecati na poslovne veze startupa

Brexit će snažno utjecati na poslovne veze startupa

Foto: DepositPhotos

S krajem 20. stoljeća vjerovalo se da će veća ekonomska ovisnost između zemalja, potaknuta liberalnim i demokratskim institucijama, osigurati stabilnost kroz većinu 21. stoljeća. Ali, kontekst se uvelike promijenio 2016. godine i izglasavanjem Brexita, koji 29. ožujka 2019. stupa na snagu te donosi još uvijek nepoznate promjene.

Nažalost, ne zna se što će sve u ekonomskom, gospodarskom i trgovinskom smislu donijeti Brexit na najvišim i najnižim razinama. Poduzetnici su u panici, organizacije su u panici, investitori su u panici, nije bitno radi li se o velikima ili malima. A posebno se sve skupa odnosi na one koji posluju prvenstveno u Europi.

Stoga, ono što se zna jest da svaka poslovna veza, posebno ako se radi o startupima, mora biti ponovno evaluirana. Lideri moraju ponovno ispregovarati poslovne veze i uvjete jer se kompletna slika tržišta, a samim time i poslovanja, mijenja. Također, potrebno je razmišljati dugoročno, kako bi bila postignuta stabilnost. I nije bitno nalazi se poslovni subjekt u Velikoj Britaniji ili negdje drugdje u Europi sve dok se poslovanje tiče odnosa s britanskim tržištem.

Nažalost, sve to kao posljedicu ima izostanak većih investicija jer investitori ne žele samo tako ulagati u nešto dok ne znaju potpuno jasno kako će tržište funkcionirati. Zato je za očekivati da će val investicija uslijediti mjesecima nakon Brexita, kad priča bude jasnija i kad će se svi detalji moći jasno prezentirati.

Veliki je to problem za manje poslovne subjekte, koji ovise o priljevu novca, inače pristiglom od strane investitora koji su trenutno suzdržani. Upravo zato bitna je strategija, privlačenje investitora dogovorima koji bi zaštitili obje strane i neovisno o Brexitu donijeli korist. Tu na scenu stupa rizični kapital, odnosno, rizični poduzetnici (eng., venture capitalists). Njihova uloga postala je i konzultantske prirode, a kako bi zaštitili investitore, poslovne subjekte i sebe same, moraju pronaći adekvatne sporazume, smisliti plan, strategiju i izvesti poslovanje koje će u post-Brexit eri biti svima od koristi.

Zvuči komplicirano jer i jest, ali stručnjaci će svoj dio posla sasvim sigurno obaviti na pravi način. Možda ne dok Brexit ne bude izveden i sve skupa bude poznato, ali do kraja polovice 2019. sve bi trebalo sjesti na svoje mjesto.

Još iz kategorije

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

26.06.2019. komentiraj

Tvrtka Schneider Electric objavila je kako je zauzela jedanaestu poziciju na Gartnerovom popisu 25 najboljih opskrbnih lanaca u 2019. Kompanija je ujedno osvojila i Gartnerovu nagradu za opskrbni lanac u sektoru industrijske proizvodnje u 2019. koja „prepoznaje nekonvencionalne, inovativne i dalekosežne inicijative na području opskrbnih lanaca u sektoru industrijske proizvodnje.“

Manjak ljudi  košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

Manjak ljudi košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

24.06.2019. komentiraj

Najveći izazov privatnim tvrtkama u regiji srednje i istočne Europe (SIE) je sve veći manjak vještina što nepovoljno utječe na rast. Četvrtina ispitanih tvrtki izjavila je da ih manjak vještina svake godine košta više od 5 % prihoda, a PwC procjenjuje da manjak vještina regiju stoji 358 milijardi eura izgubljenih prihoda godišnje, samo iz sektora privatnih tvrtki. Kako bismo to bolje razumjeli, to je više od zbroja BDP-a Hrvatske, Mađarske i Slovačke. Naime, PwC-ovo istraživanje 600 privatnih tvrtki i poduzetnika u 15 zemalja srednje i istočne Europe (EMEA Private Business Survey 2019) skreće pažnju na širi, rastući problem diljem regije.

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

24.06.2019. komentiraj

Ubrzanje gospodarskog rasta uz nastavak pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih rastom broja zaposlenih i smanjenjem broja nezaposlenih povoljno su okružje za rast plaća koji je dodatno poduprt dijelom administrativnih mjera koje uključuju povećanje iznosa minimalne plaće, smanjenje opterećenja poslodavaca doprinosima te postupan rast osnovica plaća u državnim i javnim službama.