Agrivi i FER osigurali sredstva za razvoj umjetne inteligencije u poljoprivredi

Agrivi i FER osigurali sredstva za razvoj umjetne inteligencije u poljoprivredi

Foto: Shutterstock

Agrivi i Fakultet elektrotehnike i računarstva potpisali su u Zagrebu sporazum s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta o dodjeli 6,35 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj Agrivi SMART samoučećeg sustava. Taj će sustav, uz pomoć umjetne inteligencije, poljoprivrednicima savjetovati koje agronomske prakse koristiti za postizanje optimalnih prinosa i povećanje profitabilnosti.

Cilj projekta je razviti samoučeći algoritam za upravljanje procesom uzgoja voća, povrća i žitarica, pri čemu je u projektu kao testna kultura odabran krumpir. Osnovna ideja je da algoritam analizira podatke s polja u stvarnom vremenu i uparivanjem s korištenim poljoprivrednim praksama većeg broj poljoprivrednika uči koje agronomske prakse dovode do viših prinosa i nižih troškova proizvodnje.

Protekom vremena, algoritam će identificirati koje prakse je potrebno primijeniti ovisno o uvjetima na poljima i stanju biljaka, te će moći te prakse automatski preporučiti poljoprivrednicima. Fokus u razvoju će biti na optimizaciji količina, načina i vremena primjene gnojiva, zaštitnih sredstava i navodnjavanja. Predviđeno trajanje istraživanja i razvoja je tri godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 8,48 milijuna kuna, od čega će 6,35 milijuna dolazi u vidu bespovratne potpore.

„Klimatske promjene donijele su velike izazove poljoprivrednicima i agronomske prakse koje se primjenjuju se ne mogu više kopirati iz godine u godinu. Istovremeno, razvoj tehnologija donio je veliku količinu dostupnih podataka o poljoprivrednoj proizvodnju, a poljoprivrednici teško stižu analizirali sve podatke koji im mogu pomoći u donošenju pravovremenih odluka. Agrivi SMART sustav će učiti na temelju stvarnih podataka i cilj nam je kroz naredne godine stvoriti inteligentni sustav koji sam analizira podatke sa svakog polja i automatski daje preporuke“, izjavio je osnivač Agrivija Matija Žulj.

„Veselimo se primijeniti naša znanja poljoprivredi jer postići 60% povećanja prinosa po jedinici površine, koliko je potrebno da se prehrani populacija koja se očekuje 2050. godine, predstavlja izazov u čije rješavanje je potrebno uključiti što više stručnjaka iz industrije i znanstvenika. Drago nam je da se možemo kao akademski partner udružiti s Agrivijem u stvaranju jedinstvenog sustava umjetne inteligencije u poljoprivredi“, istaknuo je Zvonko Kostanjčar s FER-a.

Još iz kategorije

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

Schneider se pohvalio 11. pozicijom na Gartnerovu popisu opskrbnih lanaca

26.06.2019. komentiraj

Tvrtka Schneider Electric objavila je kako je zauzela jedanaestu poziciju na Gartnerovom popisu 25 najboljih opskrbnih lanaca u 2019. Kompanija je ujedno osvojila i Gartnerovu nagradu za opskrbni lanac u sektoru industrijske proizvodnje u 2019. koja „prepoznaje nekonvencionalne, inovativne i dalekosežne inicijative na području opskrbnih lanaca u sektoru industrijske proizvodnje.“

Manjak ljudi  košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

Manjak ljudi košta 358 milijardi eura svake godine tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi

24.06.2019. komentiraj

Najveći izazov privatnim tvrtkama u regiji srednje i istočne Europe (SIE) je sve veći manjak vještina što nepovoljno utječe na rast. Četvrtina ispitanih tvrtki izjavila je da ih manjak vještina svake godine košta više od 5 % prihoda, a PwC procjenjuje da manjak vještina regiju stoji 358 milijardi eura izgubljenih prihoda godišnje, samo iz sektora privatnih tvrtki. Kako bismo to bolje razumjeli, to je više od zbroja BDP-a Hrvatske, Mađarske i Slovačke. Naime, PwC-ovo istraživanje 600 privatnih tvrtki i poduzetnika u 15 zemalja srednje i istočne Europe (EMEA Private Business Survey 2019) skreće pažnju na širi, rastući problem diljem regije.

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

U travnju je nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

24.06.2019. komentiraj

Ubrzanje gospodarskog rasta uz nastavak pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih rastom broja zaposlenih i smanjenjem broja nezaposlenih povoljno su okružje za rast plaća koji je dodatno poduprt dijelom administrativnih mjera koje uključuju povećanje iznosa minimalne plaće, smanjenje opterećenja poslodavaca doprinosima te postupan rast osnovica plaća u državnim i javnim službama.