Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info detaljno je prikazalo kako su europski fondovi financirali hrvatske e-usluge, zajedničku državnu infrastrukturu i širokopojasne mreže. Odgovor nije potpisan imenom pojedinog dužnosnika, pa se svi navodi u tekstu pripisuju Ministarstvu. Podaci pokazuju da aktualna Strategija digitalne Hrvatske ne počinje od nule, nego nadograđuje investicijski ciklus koji traje najmanje od financijske perspektive 2014.-2020.

U odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info iz najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma iznose svoju procjenu stanja mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, clouda, digitalnog suvereniteta i otpornosti. Budući da odgovore nije potpisao pojedinačni sugovornik, nego Odjel za korporativne komunikacije, navode u ovom tekstu pripisujemo kompaniji. Iz HT-a poručuju da je Hrvatska posljednjih godina snažno povećala dostupnost optike i 5G-a, ali da se sljedeća faza digitalizacije više neće moći mjeriti samo pokrivenošću.

Državna digitalna infrastruktura danas obuhvaća znatno više od pojedinačnih registara i aplikacija. Cloud, podatkovni centri, integracijske platforme, kibernetička sigurnost i zajedničke usluge postaju jedinstveni operativni sustav javne uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, odgovornost tvrtke ne završava razvojem aplikacije nego obuhvaća cijeli životni ciklus digitalne usluge. APIS IT upravlja infrastrukturom za niz ključnih državnih sustava i primarni je pružatelj usluga Centra dijeljenih usluga, odnosno državnog clouda. U modelu CDU-a trenutačno je oko 1.100 korisnika.

Odašiljači i veze desetljećima su bili sinonim za radijsko i televizijsko odašiljanje, ali se uloga kompanije posljednjih godina znatno proširila. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Denis Nikola Kulišić, član Uprave i direktor (CEO) OIV-a, danas se sve veći dio aktivnosti odnosi na podatkovne mreže, svjetlovodnu infrastrukturu, kritične komunikacije, 5G, IoT i digitalne platforme. OIV upravlja infrastrukturom koja povezuje operatore, državna tijela, javne službe i poslovne korisnike. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi iz 2025. dobio je i ulogu u izgradnji, održavanju i upravljanju pasivnom infrastrukturom HITRONet mreže.

Podatkovni centri iz pozadinske IT infrastrukture prelaze u stratešku temu energetike, clouda i umjetne inteligencije. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Filip Olujić, CEO DataBoxa, hrvatsko tržište raste s razmjerno niske baze, ali potražnja sve manje dolazi samo iz klasične kolokacije. Cloud, digitalizacija javnog sektora, HPC i AI mijenjaju i količinu potrebnog kapaciteta i način na koji se novi objekti projektiraju. DataBoxov postojeći DBX ZAG1 uskoro bi trebao raspolagati s približno 2,5 MW infrastrukturnog kapaciteta, uz oko 70 posto ugovorenog i aktivno korištenog kapaciteta.

Razdoblje od 2022. do 2026. donijelo je veliku promjenu u strukturi telekomunikacijskih ulaganja. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe, softver, cloud platforme i automatizacija danas imaju znatno važniju ulogu nego prije nekoliko godina. Gašenje 3G mreža oslobodilo je spektar za modernije tehnologije, a jezgrene mreže prelaze prema cloud-native arhitekturi. Kontejneri, mikroservisi i Kubernetes postaju temelj za puni potencijal 5G Standalone mreža.

Novi AI Innovation Lab prvi je Kyndrylov laboratorij takve vrste unutar Europske unije i dio je šire mreže koju kompanija već razvija u Liverpoolu i Dallasu. U Luksemburgu će naglasak biti na agentskoj umjetnoj inteligenciji, odnosno sustavima koji mogu izvršavati složenije poslovne zadatke i koordinirati niz aktivnosti uz manju potrebu za izravnim ljudskim upravljanjem.

Velik dio digitalne države počiva na informacijskim sustavima koji su nastajali godinama, često prije današnjih zahtjeva za interoperabilnošću i razmjenom podataka u stvarnom vremenu. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, modernizacija se gotovo nikada ne odvija na praznom terenu. Postojeći sustavi moraju nastaviti raditi dok se istodobno mijenjaju podatkovni modeli, sučelja, infrastruktura i poslovni procesi. Zbog toga stare platforme i nedokumentirana sučelja nisu samo tehnički problem.

Hrvatska je u mrežnoj infrastrukturi znatno bliže europskim ciljevima nego prije nekoliko godina. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Teklić, koordinator za prodajno savjetovanje za ICT rješenja u A1 Hrvatska, težište problema sada se sve više seli s dostupnosti mreže na njezino korištenje. A1 navodi da njegova optička mreža pokriva dvije trećine tržišta, dok 5G mrežom doseže 98 posto Hrvatske. Na razini cijele zemlje mreže vrlo velikog kapaciteta pokrivaju više od 82 posto stanovništva, a 5G je gotovo izjednačen s europskim prosjekom.

Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ulazi u fazu u kojoj pitanje više nije samo koji se model koristi, nego gdje se izvršava, tko kontrolira podatke i može li se rješenje pouzdano skalirati u produkciji. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Dagelić, CEO Datuma, tvrtka razvija vertikalno integrirani AI ekosustav koji povezuje fizičku infrastrukturu, GPU resurse, cloud, vlastitu AI platformu i poslovna rješenja. Produkcijski kapacitet danas se oslanja na GPU akceleratore smještene u podatkovnom centru DataBoxa u Zagrebu. Datum pritom kombinira vlastite računalne resurse s modelima korištenja koji poslovnim korisnicima trebaju omogućiti predvidivije troškove i kontrolu nad podacima.

Digitalni suverenitet dugo je zvučao kao politički slogan. Umjetna inteligencija pretvorila ga je u infrastrukturno pitanje. Država koja nema računalni kapacitet ovisi o onome tko ga ima. Država koja nema dovoljno energije za podatkovne centre ovisi o mreži, uvozu i tržištu. Država čiji se podaci nalaze u platformi iz koje je teško izaći ima formalno vlasništvo, ali ograničenu operativnu slobodu.

Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.

Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.

Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.

Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za kolovoz 2026. godine iznosi 204,21 milijuna eura što je snažan pad od 33,87 posto u odnosu na isti mejsec prethodne godine.

Digitalna infrastruktura može se kupiti brže nego što se mogu školovati ljudi koji je razumiju. Poslužitelji, transformatori, mrežna oprema, softver i licence mogu se uvesti. Stručnjak za visokonaponske sustave, podatkovni centar, cloud platformu, sigurnosno-operativni centar, GPU infrastrukturu ili industrijsko hlađenje ne nastaje preko noći.

Kada je Strategija digitalne Hrvatske donesena, država je sama priznala da ima oko 600 registara i baza podataka, od kojih je 19 bilo označeno kao ključne. Mnogi su informacijski sustavi nastajali odvojeno, po potrebama pojedinih institucija, pa je razmjena podataka bila ograničena, a građani i poduzeća često su igrali ulogu fizičkog posrednika između dviju državnih baza. Interoperabilnost je zato postavljena kao jedan od središnjih preduvjeta digitalne javne uprave.

Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za srpanj 2026. godine iznosi 416,08 milijuna eura uz rast od 65,65 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, no pritom treba istaknuti kako je tu nekoliko velikih višegodišnjih nabava koje povećavaju ukupni iznos.

Rasprava o hrvatskim podacima često se svodi na pitanje nalaze li se serveri u Hrvatskoj. To je važno, ali nije dovoljno. Server može biti u Zagrebu, a da je softverska platforma pod kontrolom globalnog dobavljača, administrativni pristup iz druge jurisdikcije, kriptografski ključevi kod pružatelja usluge, a izlaz iz platforme tehnički i financijski vrlo težak.