Zašto Linux kao operativni sustav ne dominira na desktop PC-ima?

Zašto Linux kao operativni sustav ne dominira na desktop PC-ima?

Foto: Antonio Jularić

Linux je besplatan i otvoren operativni sustav, koji je kreiran prije više od 30 godina, ali je njegova popularnost počela iznimno rasti tek unazad desetak godina. Uvjetno rečeno jer čini tek 2,35 posto udjela na tržištu.

Ispred su Windows s 87,56 posto i macOS s 9,54 posto. Istina jest, Linux dominira na tržištu servera, ali to su već podosta profesionalnije "vode", ovdje ćemo se koncentrirati na desktop okruženje i sedam glavnih razloga zašto Linux nije popularniji nego što jest. Odnosno, zašto je bio, a i ostat će, namijenjen naprednijim korisnicima, koji njeguju ono što Linux jest - suprotnost konkurenciji zahvaljujući otvorenosti, slobodi i nepostojanju ograničenja na koja smo navikli.

1. Nema potporu korporacije

Microsoft, Apple i Google za ono što nude zapošljavaju specijaliste za marketing, kako bi što bolje plasirali proizvod na tržište, što u Linux okruženju nije slučaj. Ubuntu je tek iznimka jer je Canonical, kompanija koja stoji iza njega, podosta aktivna u marketinškim aktivnostima. Ostale distribucije su premale da bi si priuštile skupe marketinške iskorake.

2. Korištenje Terminala mnogima nije blisko ni jednostavno

Linuxov naredbeni redak (eng. Lnux command line) može izvoditi cijeli niz operacija kroz teksutalne naredbe, ali problem je što ih nije lako zapamtiti. Zato postoji GUI ili grafičko korisničko sučelje, koji mijenja potrebu za Terminalom i čini teži dio posla za korisnika. Ali, sami izgled i te dodatne komplikacije prosječnog će korisnika odvratiti od Linuxa.

3. Izostanak dostupnosti standardiziranog softvera

Nažalost, na Linuxu će najčešće biti nedostupan softver potreban za određeni posao, kao Adobe Photoshop, CorelDRAW, Microsoft Excel... Velike kompanije koje stoje iza tog softvera nemaju interes baviti se Linuxom, koji ima premali udio na tržištu da bi im bio isplativ. Ujedno, Linuxovi su korisnici zagovornici otvorenosti, koji izostaje kod softvera ove vrste. Naravno, postoje alternative, no one su zamjena, ne i "ono pravo".

4. Izostanak ekskluzivnog ekosustava aplikacija i usluga

Primjerice, Windows ima Office, Outlook i OneDrive dok macOS ima iTunes, AirDrop i Notes. Čak i Google ima svoj ekosustav za Chromebookove. Linux nema ništa slično, ponajprije zbog velikog broja distribucija koje otežavaju kreiranje takvog ekosustava. Zapravo, cilj Linuxa je korisnika osloboditi ekosustava pa bi implementacija jednog bila kontraproduktivna.

5. Izostanak podrške za pojedine distribucije

Ona zapravo ni ne postoji u klasičnom smislu, kao kod Applea ili Microsofta, gdje se odgovor na određene nejasnoće dobiva vrlo brzo. Iza Linuxa stoji zajednica, ali stručnjaci koji imaju većinu potrebnih odgovora, ne mogu brzo ponuditi rješenja svima koji ih trebaju u datom trenutku. Ali, postoje tutoriali koji su dostupni i teško je da će se netko suočiti s problemom koji nije nikad prije viđen.

6. Odabir distribucije može biti zbunjujuć

Prvenstveno je ih je tako mnogo! Svaka od njih nudi nešto originalno, nešto po čemu se izdvaja i nešto što će cijeniti određena vrsta korisnika, kojima su zapravo i namijenjeni. Najnapredniji neće imati problema, ali ostali najčešće teško da će znati što odabrati.

7. Linux zaostaje za gaming scenom

Iako postoji sve više distribucija koje su namijenjene gamingu, to je još uvijek podosta daleko od "glatkog" iskustva koje gameri uživaju na Windows i macOS sustavima. Srećom, stvari se mijenjaju jer se fokus okrenuo prema gamingu i uskoro ćemo možda svjedočiti boljoj situaciji.

Još iz kategorije

HUP Komentar: Siječanjska inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

HUP Komentar: Siječanjska inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

03.02.2023.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7% sa 13,1% u prosincu 2022. godine.

Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

30.01.2023.

Amazon troši milijarde američkih dolara na Alexu jer taj glasovni asistent treba masivnu infrastrukturu i istovremeno ne može biti monetiziran. Dakle, dugoročno, rizik se ipak nije isplatio.

Ured – hram uspjeha i kreativnosti?

Ured – hram uspjeha i kreativnosti?

27.01.2023.

Početkom lipnja 2022. u poslovnom svijetu odjeknula je negativna reakcija na Elon Muskov poziv zaposlenicima da se vrate u urede. I u Appleu je moto 'povratak na posao' obvezivao zaposlenike na povratak u urede. U Appleu je to dovelo do velikog nezadovoljstva među zaposlenicima te su neki visokopozicionirani zaposlenici javno dali ostavke, npr. Ian Goodfellows, tadašnji voditelj odjela za strojno učenje. Osnovana je i grupa 'Apple together' koja je optužila upravu da se boji gubitka kontrole.