Baterije su ono što po pitanju napretka konstantno kaska u svijetu mobilnih uređaja, posebno pametnih telefona, phableta i tableta, ali rješenje koje bi trebalo uvelike poslužiti sve dok ne dođe neki konkretniji iskorak jest umjetna inteligencija. Ona bi trebala optimizirat potrošnju i srezati opterećenja do te mjere da se dobije podosta “dodatnog života“ u bateriji. I ne samo to, ono bitnije je da bi trebala odrediti unaprijed taj “životni vijek“!
Konkretnije, stručnjaci na američkim sveučilištima Standford i Massachusetts Institute of Technology (MIT) uspjeli su testirati umjetnu inteligenciju koja već nakon nekoliko punjenja baterije može predvidjeti njen "životni vijek". Možda to za prosječnog korisnika nije podatak zbog kojeg bi razbijao glavu ili imao ikakve smjernice pri kupnji uređaja, ali za proizvođače jest.
Jer, iako su litij-ionske baterije prisutne više od dva desetljeća, zabilježile su značajna poboljšanja kroz godine. Manje su, tanje, duže traju, dugovječnije su u svakom smislu i kvalitetnije. Ali, problem kod njihove sve jeftinije proizvodnje jest u tome što se nije mogao znati točno koliki im je životni vijek pa bi razvoj trošio previše vremena. Sad kad se možda napravio pomak po tom pitanju, proizvođači bi odmah trebali imati jasan pokazatelj koliko baterija može izdržati.
Primjerce, u ovom trenutku baterija se mora testirati na način da se napuni, isprazni, napuni, isprazni... i tako u krug dok ne pokaže tragove prilaska kraju "životnog vijeka". Najčešće je to kad ima u startu dvadeset posto od prvotnog kapaciteta, odnosno, kad traje 20 posto kraće nego prije kad bi bila puna. Tako nešto treba i desetak tisuća punjenja, što je uistinu predugo razdoblje za testove i razvoj bolje tehnologije.
Sad kad se nakon nekoliko punjenja može procijeniti, odnosno, sad kad se nagađa da bi se umjetnom inteligencijom moglo nakon nekoliko punjenja procijeniti koliko traje baterija, napredak bi trebao biti ubrzan. Brojkom, čak u 95 posto slučajeva je umjetna inteligencija točno predvidjela "životni vijek" baterije i to je veliki korak naprijed.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.