Poduzetnik detektor – naplatim ti proizvodnju kisika

Poduzetnik detektor – naplatim ti proizvodnju kisika

I dok neki s radija već vrište „Petak je dan za metak“, možda mi se danas učinilo da tako i jest ali u glavu ili kako bi rekli u Top listi nadrealista hrkljuš je igra za nas s onim „udri se beno“, a za poduzetnike treba uvesti ne nacional detektor iz te iste Top liste već poduzetnik detektor jer kao da su poduzetnici postali pokretne mete države. Leteći glinenci za napaljene državne i lokalne dužnosnike.

Moj poduzetnik detektor detektirao me negdje oko 5 30 ujutro, dan za metak eto taj petak, krećemo u poduzetničku avanturu i onda hladan tuš. Kao i svakog jutra palim računalo, počinje „skidanje“ mailova. Polako surfam kroz njih ispijajući prvu jutarnju kavu. I među njih tridesetak krije se ON. Bomba iz knjigovodstva.

Još jedan mail iz knjigovodstva, kažu mi da moram platiti OKFŠ. Trljam oči, koji je to vrag, mislio sam samo da informatičari i telekomaši imaju ludnicu u glavi od kratica i buzzworda, ali eto i financijaši iz državne uprave nadmašit će ih.

U ljubaznoj poruci moje mi knjigovodstvo, znajući da bi mi bez veće količine jutarnje kave u ovako rano doba mogao skočiti talk, objašnjavaju sljedeće citiram – „Pored pravnih osoba, Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske (NN 68/12), od 26. lipnja 2012. godine i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost su obveznici plaćanja Naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma : OKFŠ“.

Hladan tuš, ma lišće mi je već počelo rasti, kakva OKFŠ – ali ne budi vrag odem pročitati što je to općekorisna korisna funkcija šuma. Za šesti razred osnovne škole i ne mogu vjerovati što čitam.

Općekorisna korisnia funkcija šuma je smanjenje stakleničkih plinova (ugljični dioksid), proizvodnja kisika, te održavanje hranidbenog lanca. Ma tko je tu lud. Ja ili država koja je odlučila naplatiti proizvodnju kisika. Da neki će reći da to nije tako, ali definicija općekorisne funkcije šume kaže da je tako jer eto i Amazonu zovu pluća svijeta.

Eto moja draga država koja će uskoro biti dio EU, naplaćuje nam svima na ovaj ili onaj način proizvodnju kisika, ali to ne bi bilo ništa da tu nije još mnoštvo drugih nameta. Možda da počnemo kisik pakirati u male bočice ili konzervice

Kako kaže premijer Milanović ono što radi Vlada nema alternative, smislit ćemo još nekoliko nameta, s ironijom kaže moj prvi susjed onako još uvijek pripit dok ja izlazim iz zgrade i komentiram namete države. Ali nisu to jedini nameti, njih je umjesto 245 kako je to mislila Vlada čak 572 koji napadaju poduzetnike sa svih strana.

I ne zaboravite, danas je dan slobode medija!

Još iz kategorije

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

17.10.2019. komentiraj

Treći po veličini domaći telekomunikacijski telekom operator Tele2 Hrvatska ostvario je odlične rezultate u prvih devet mjeseci ove godine uz rast svih ključnih financijskih pokazatelja od rasta prihoda od 8 posto i bruto dobiti, odnosno dobit s kamatama, amortizacijom, deprecijacijom i porezom (EBITDA) od čak 71 posto. To su odlični rezultati na vrlo zasićenom tržište gdje nas očekuju neki od ključnih događaja za domaće telekomunikacijsko tržište. I dok se čekaju konačne odluke regulatora i to prije svega Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja oko prodaje Tele2 Hrvatska United Grupi na telekom tržištu se sve više govori i o tome tko će kupiti Optima Telekom.

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

15.10.2019. komentiraj

A1 Hrvatska sada se fokusira na investicije i pripreme za dolazak 5G mreže, ulažu u nove tehnologije, a prošlogodišnja dobit bila im je pod velikim pritiskom rebrendinga koji baš i nije bio jeftin, stoga uz rast prihoda i dobiti može se slobodno reći kako su rezultati ovog drugog po veličini domaćeg telekom operatera sasvim solidni.

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.