Outplacement programi? Ima li smisla?

Outplacement programi? Ima li smisla?

Foto: Dražen Tomić

Mislim da je ponekad tvrtci jedini izlaz u mogući spas i otkazati nekima od radnika. Ne podržavam tu metodu kao način da se poslodavac „riješi“ nepoželjnih radnika, ali podržavam da otkaže onima koji najslabije rade. Ne slažem se da tvrtka nije ni probala smanjit troškove poslovanja, a već kreću u otkazivanje ugovora radnicima. Ali isto tako znam da je svaki slučaj individualan i za sebe i da uvijek postoji bolji i lošiji način.

Poslodavac može prilikom otkazivanja ugovora radnicima odlučiti da će pripremit svoje radnike za novonastalu situaciju. Pa tako može radnike obrazovat i pripremit ili za poduzetništvo, ili za tržište rada.

Priprema za poduzetništvo može biti za one koji će se odvažiti krenuti u vlastiti biznis. A priprema za tržište rada uči radnika kako da on sebe najbolje "proda" drugom poslodavcu, kako da pronađe svoj daljnji karijerni put i kako da stvori i provodi proces zapošljavanja.

Nažalost, ovakvi strukturirani programi outplacementa nisu kod nas uobičajni i vrlo su rjetki. A rezultati mogu biti višestruko zadovoljavajući.

Sve češće čujem da radnici i potpišu otkaze i onda kreću u sudsku borbu sa poslodavcima. I to je hrvatska realnost danas.

Jedan od najuspješnijih programa outplacementa u Evropi je bio onaj kojeg je proveo MORH prije par godina i u kojem su otpuštene stotine ljudi, ali su proveli zavidan program outplacementa za te radnike. Svatko je imao svog osobnog savjetnika, psihologa, podučavali su ih poduzetništvu, poticajnim mjerama, oblicima trgovačkih društava. Učili su ih kako da napišu životopis, kako da se pripreme za intervju, kako da se prezentiraju u najboljem svijetlu potencijalnom poslodavcu.

Rezultat svega toga? Niti jedan otkaz nije otišao na sud i ljudi su se dalje pozapošljavali, neki otvorili svoje obrte, firme, poljoprivredna gospodarstva. Cijeli proces otkazivanja je prošao u miru. Ljudi su vidjeli svoju budućnost i smisao i nisu se imali potrebe borit po sudovima.

To je bio dobro pripremljen i odrađen program outplacementa. Takvi programi u manjem obimu, ovisno o broju ljudi u procesu otkazivanja, je moguć za sve tvrtke koje otkazuju ugovore o radu.

Programi zbrinjavanja viška radnika nažalost nisu zaživjeli na Zavodu za zapošljavanje, što je zapravo velika šteta. Ako poduzetnik želi neki program outplacementa, od osnovnih do složenih, mora se obratiti HR konzultantima koji rade takve programe.

Ispitivanje da li je osoba bolja više za poduzetništvo ili za zapošljavanje kod nekog drugog poslovca je također dio programa outplacementa. Nismo svi za sve. I takav koncept je najbolji za samog radnika koji je korisnik programa jer je u konačnici najbitnije njegovo zadovoljstvo i da je radnik sretan. Neće svi doseć sreću kroz edukaciju, ali će svakako biti zadovoljniji i objektivnije sagledavati svoje iduće korake i svoj životni put nakon što dobe otkaz.

Kad se ustvrde potencijali, radnik se usmjerava u adekvatan program edukacije i priprema za samozapošljavanje ili zapošljavanje. Na taj način će se osoba educirati upravo u smjeru u kojem ona ima najvećeg potencijala da ide u svojem daljnjem razvoju karijere. Često osobe odluče od svog hobija napraviti biznis. A ako su ponovno na tržištu rada nakon 10 ili 15 godina rada kod jednog poslodavca onda onda se svakako moraju naučiti iznova kako da napišu životopis, motivacijsko pismo, kako da se pripreme za intevju, koja pitanja ih čekaju na intervjuu, koji koncept intervjua primjenju poslodavci danas.

Ovi programi nisu namjenjeni samo velikim tvrtkama. Program se može uskladiti i za rad sa malim skupinama od par zaposlenika, tako da su namjenjeni svima.

A financijski? Cijeli program je svakako povoljniji za poslodavca jer je svako ulaganje u edukaciju porezno priznati trošak za tvrtku. Pa ako tvrtka nema budžeta za velike otpremnine, može barem razmisliti o ulaganju u program outplacementa za te iste radnike i na taj način odgovorno i savjesno pristupit procesu otkazivanja ugovora o radu radnicima.

Još iz kategorije

Rad od 9 do 5 je zastarjeli koncept rada

Rad od 9 do 5 je zastarjeli koncept rada

06.01.2021. komentiraj

Pandemija koronavirusa ne jenjava i svjetske ekonomije to itekako osjete. Naravno, automatski to osjećaju i poslovne organizacije, što njihove lidere uči kako se prilagoditi na najbolji mogući način. Čini se, rad od osam do 16 sati ili od devet do 17 sati (više) nije odgovor.

Kako živi država koja preživi nekoliko potresa

Kako živi država koja preživi nekoliko potresa

04.01.2021. komentiraj

Ovih posljednjih dana svjedoci smo katastrofalnih potresa u Hrvatskoj. No svjesni smo da to nisu jedini potresi koji muče Hrvatsku, koja muku muči sa ekonomijom i preživljavanjem.

Što bi u budućnosti moglo zamijeniti NAND flash?

Što bi u budućnosti moglo zamijeniti NAND flash?

29.12.2020. komentiraj

Unatoč uspjehu, NAND flash pobjeđuje samo zato jer još uvijek ne postoji ništa bolje. Ali, to bi se uskoro moglo promijeniti i tržište vezano uz memoriju samim time doživjelo bi velike promjene.