Outplacement programi? Ima li smisla?

Outplacement programi? Ima li smisla?

Foto: Dražen Tomić

Mislim da je ponekad tvrtci jedini izlaz u mogući spas i otkazati nekima od radnika. Ne podržavam tu metodu kao način da se poslodavac „riješi“ nepoželjnih radnika, ali podržavam da otkaže onima koji najslabije rade. Ne slažem se da tvrtka nije ni probala smanjit troškove poslovanja, a već kreću u otkazivanje ugovora radnicima. Ali isto tako znam da je svaki slučaj individualan i za sebe i da uvijek postoji bolji i lošiji način.

Poslodavac može prilikom otkazivanja ugovora radnicima odlučiti da će pripremit svoje radnike za novonastalu situaciju. Pa tako može radnike obrazovat i pripremit ili za poduzetništvo, ili za tržište rada.

Priprema za poduzetništvo može biti za one koji će se odvažiti krenuti u vlastiti biznis. A priprema za tržište rada uči radnika kako da on sebe najbolje "proda" drugom poslodavcu, kako da pronađe svoj daljnji karijerni put i kako da stvori i provodi proces zapošljavanja.

Nažalost, ovakvi strukturirani programi outplacementa nisu kod nas uobičajni i vrlo su rjetki. A rezultati mogu biti višestruko zadovoljavajući.

Sve češće čujem da radnici i potpišu otkaze i onda kreću u sudsku borbu sa poslodavcima. I to je hrvatska realnost danas.

Jedan od najuspješnijih programa outplacementa u Evropi je bio onaj kojeg je proveo MORH prije par godina i u kojem su otpuštene stotine ljudi, ali su proveli zavidan program outplacementa za te radnike. Svatko je imao svog osobnog savjetnika, psihologa, podučavali su ih poduzetništvu, poticajnim mjerama, oblicima trgovačkih društava. Učili su ih kako da napišu životopis, kako da se pripreme za intervju, kako da se prezentiraju u najboljem svijetlu potencijalnom poslodavcu.

Rezultat svega toga? Niti jedan otkaz nije otišao na sud i ljudi su se dalje pozapošljavali, neki otvorili svoje obrte, firme, poljoprivredna gospodarstva. Cijeli proces otkazivanja je prošao u miru. Ljudi su vidjeli svoju budućnost i smisao i nisu se imali potrebe borit po sudovima.

To je bio dobro pripremljen i odrađen program outplacementa. Takvi programi u manjem obimu, ovisno o broju ljudi u procesu otkazivanja, je moguć za sve tvrtke koje otkazuju ugovore o radu.

Programi zbrinjavanja viška radnika nažalost nisu zaživjeli na Zavodu za zapošljavanje, što je zapravo velika šteta. Ako poduzetnik želi neki program outplacementa, od osnovnih do složenih, mora se obratiti HR konzultantima koji rade takve programe.

Ispitivanje da li je osoba bolja više za poduzetništvo ili za zapošljavanje kod nekog drugog poslovca je također dio programa outplacementa. Nismo svi za sve. I takav koncept je najbolji za samog radnika koji je korisnik programa jer je u konačnici najbitnije njegovo zadovoljstvo i da je radnik sretan. Neće svi doseć sreću kroz edukaciju, ali će svakako biti zadovoljniji i objektivnije sagledavati svoje iduće korake i svoj životni put nakon što dobe otkaz.

Kad se ustvrde potencijali, radnik se usmjerava u adekvatan program edukacije i priprema za samozapošljavanje ili zapošljavanje. Na taj način će se osoba educirati upravo u smjeru u kojem ona ima najvećeg potencijala da ide u svojem daljnjem razvoju karijere. Često osobe odluče od svog hobija napraviti biznis. A ako su ponovno na tržištu rada nakon 10 ili 15 godina rada kod jednog poslodavca onda onda se svakako moraju naučiti iznova kako da napišu životopis, motivacijsko pismo, kako da se pripreme za intevju, koja pitanja ih čekaju na intervjuu, koji koncept intervjua primjenju poslodavci danas.

Ovi programi nisu namjenjeni samo velikim tvrtkama. Program se može uskladiti i za rad sa malim skupinama od par zaposlenika, tako da su namjenjeni svima.

A financijski? Cijeli program je svakako povoljniji za poslodavca jer je svako ulaganje u edukaciju porezno priznati trošak za tvrtku. Pa ako tvrtka nema budžeta za velike otpremnine, može barem razmisliti o ulaganju u program outplacementa za te iste radnike i na taj način odgovorno i savjesno pristupit procesu otkazivanja ugovora o radu radnicima.

Još iz kategorije

Ukidanje lajkova i zašto nam je to u redu

Ukidanje lajkova i zašto nam je to u redu

04.12.2019. komentiraj

Instagram je nedavno objavio da ulazi u testnu fazu ukidanja 'lajkova' u SAD-u. Osam drugih država bez ‘lajkova’ je već preko šest mjeseci i sada se proces širi zbog pojačanog nadzora s ciljem smanjivanja pritiska na mlade, stavljajući u fokus komunikaciju i ostvarivanje kontakata umjesto popularnosti. CEO Instagrama Adam Mosseri je za Buzzfeed News izjavio kako se nada da će ukidanje ‘lajkova’ potaknuti ugodniju atmosferu i okruženje u kojem će se ljudi moći opuštenije izražavati. No, sasvim je jasno kako ovo nije odluka nastala iz altruizma.

Iza svake uspješne žene stoji – muškarac

Iza svake uspješne žene stoji – muškarac

29.11.2019. komentiraj

One su obrazovane, pametne, zgodne i vrlo sposobne u poslu. Vode urede, skupove i ljude, organiziraju događanja i donose velike profite, a zovu ih kašmir mafija zbog velike moći u tzv.muškom poslovnom svijetu.

Umjetna inteligencija - zlatni trenutci ili pred novom zimom?

Umjetna inteligencija - zlatni trenutci ili pred novom zimom?

28.11.2019. komentiraj

Umjetna inteligencija napreduje svakog dana i zato troši sve više računalne moći da bi se “utrenirala”, no sukladno s tim troši i nikad više novca da bi se održavala te u konačnici postajala naprednija. Zato se postavlja logično pitanje o tome proživljava li umjetna inteligencija zlatne trenutke ili dolazi nova “zima”...