Bankrot bolnica - zdravstvo u stečaju može spasiti samo informatizacija

Bankrot bolnica - zdravstvo u stečaju može spasiti samo informatizacija

Pomalo nezapaženo prošla je vijest kako je hrvatska Vlada na svojoj jučerašnjoj sjednici donijela odluke o sanaciji bolnica kojima je osnivač država i zapravo proglasila STEČAJ, BANKROT zdravstvenog sustava. Bit će zanimljivo vidjeti kako će zaustaviti da se to ponovi, ali i konačno saznati o kakvim je dugovima riječ. Prema odluci Vlade u sanaciju ulaze samo obveze do 31.12.2012.

U stečaj su tako otišle slijedeće bolnice i u sanaciji završile Klinička bolnica Dubrava, Klinička bolnica "Merkur", Klinički bolnički centar Osijek, Klinički bolnički centar Rijeka, Klinički bolnički centar Split, Klinički bolnički centar "Sestre milosrdnice" (tekst o informatizacijskoj muljaži), Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinika za dječje bolesti Zagreb.

Iščitavanje svake pojedine odluke, bilo je prilično zamoran noćni posao, ali sve gotovo pa identično, najveće hrvatske bolnice završile su u stečaju s preustrojem. Ne u predstečajnoj nagodbi jer propasti ne smiju, ne u stečaju jer to ne mogu, nego baš po gospodarskom načelu stečaj s preustrojem.

Ma sve će se podmiriti iz Državnog proračuna!

Na jednom se mjestu u dokumentu tvrdi da je potrebno provesti postupak sanacije na slijedeći način (naveden je primjer iz dokumenta sanacije KBC Zagreb - popularno zvano Rebro i pripadajuće mu institucije):

„Postupak sanacije uključuje:

1. analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka i nemogućnosti ispunjavanja novčanih obveza Kliničkog bolničkog centra Zagreb u zakonom utvrđenim rokovima, koja između ostaloga obuhvaća analize:

- troškova koji proizlaze iz prava zaposlenika i pacijenata na koje Klinički bolnički centar Zagreb nije mogao utjecati

- troškova na koje je Klinički bolnički centar Zagreb mogao utjecati

- ugovorenih cijena usluga i limita dodijeljenih od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te ostalih prihoda Kliničkog bolničkog centra Zagreb

2. pregovore s vjerovnicima

3. podmirivanje obveza

4. otpis potraživanja

5. svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđene rokove

6. provođenjem Programa sanacije kojim se utvrđuju mjere reorganizacije i racionalizacije poslovanja Kliničkog bolničkog centra Zagreb kojima će se osigurati stabilnost poslovanja i onemogućiti stvaranja novih gubitaka.“

Prinudna uprava

E sad ono ključno, bolnica dobiva sanacijskog upravitelja, sanacijsko Vijeće koje čine predstavnici Ministarstva zdravlja koji je ujedno i predsjednik Vijeća, ministarstva financija i svake pojedine bolnice, a odluke se moraju donositi jednoglasno.

Uz to, smjenjuju se dosadašnje uprave jer u dokumentu stoji slijedeće  - „Od dana stupanja na snagu ove Odluke, te za vrijeme od dvije godine nakon dana stupanja na snagu Odluke o završetku sanacije Kliničkog bolničkog centra Zagreb, prestaju ovlasti tijela upravljanja ove zdravstvene ustanove“. Dakle suspendiraju se svi ravnatelji i Upravna vijeća i uvodi prinudna uprava.

Baš lijepo, mjere štednje već su počele u bolnicama, štedi se na svemu od potrošnog materijala, do katetera, kirurških instrumenata, implantata. Ma štedite, u zdravstvu se ne štedi nego troši jer zdravlje košta, ono što Vlada i ministar, ovaj aktualni sve dok možda ne bude izabran za gradonačelnika Zagreba moraju učiniti jest zaustaviti da iz sustava ne curi poput broda koji je izbušen torpedima s obje strane i nepomično čeka svoj kraj.

Jedino rješenje - kompletan, da dobro pročitajte KOMPLETAN sustav informatizacije koji će kontrolirati sve poslovne procese bolnice.

Ali pod jednim uvjetom, zdravlje košta i koštat će sve više, samo je bitno racionalno trošiti novac, a procjene govore kako se uz informatizaciju može uštedjeti i cjelokupno ulaganje koje bi za sve bolnice, ali sve koštalo oko 1,5 milijardi kuna i to za dvije godine od završetka implementacije. Treba uvesti provjereno rješenje, a o tome kako se mulja pročitajte u priči o KBC Sestre Milosrdnice.

Menadžer za upravljanje

S jedne strane financije, nabavu, bolnički smještaj, održavanje - dakle pomoćne poslove zdravstvenom dijelu koji uključuje potrošnju lijekova, potrošnju ostalom medicinskog materijala, troška operacija. Nitko ne zna točno zašto se koliko i što troši, iz bolnice se odnosi gotovo pa sve, pacijenti si donose sami i papir za brisati guzicu. Nose se lijekovi i sve drugo, a mnogih stvari zbog smanjenih proračuna pojedinih odjela se steriliziraju iako se to ne smije.

Totalni kaos i sustav je na rubu pucanja, doslovno. Sve ovo što je napisano nije šala o tome se potiho govori po bolničkim hodnicima, priča po kavama, u kuloarima. Ali provjereno, ISTINA JE!

I na kraju ključno sustav za nadzor rada i plaća. Dakle tri odvojena IT sustava koji se pod menadžerskom kapom integriraju u sustav koji daje rezultate i omogućuje donošenje odluka i trošenje zajedničkog novca.

Sada dolazimo do drugog problema, tko će biti sanacijski upravitelj - menadžer ili možda opet liječnik. Ne mora biti menadžer, ili pak liječnik menadžer, ali dokazan. Takvih nema ili ih se u cijeloj državi zapravo može nabrojati na prste na rukama.

Ovakva odluka Vlade samo je dokaz potrebe za korjenitim promjenama u zdravstvu koje su sad ne samo hitne nego obaveze i to u kratkom roku. Proces neće biti nimalo jednostavan tvrde naši izvori, situacija je zaista kritična. Trajat će dugo vremena zbog dogovora s raznim vjerovnicima, nadajmo se da država ima mehanizme da sve to svede u red i to pod hitno!